Bol u prstima može biti posljedica bezazlenog prenaprezanja, ali i artritisa, infekcija, autoimunih bolesti, poremećaja cirkulacije ili oštećenja živaca. Donosimo najčešće uzroke, simptome koji ih prate i znakove zbog kojih je važno potražiti liječničku pomoć.
Bol u prstima često se doživljava kao prolazna smetnja, osobito ako se javila nakon udarca ili dugotrajnog tipkanja. Ipak, iza ove naizgled bezazlene tegobe može se skrivati čitav niz različitih stanja – od akutnih ozljeda i prenaprezanja, preko artritisa, do infekcija, autoimunih bolesti i poremećaja živčanog sustava.
Prsti su među najaktivnijim dijelovima tijela. Koristimo ih u gotovo svakom svakodnevnom zadatku – pri pisanju, kuhanju, radu na računalu, sportu ili nošenju predmeta. Upravo zbog toga izloženi su velikom opterećenju, a svaka bol, ukočenost ili oticanje može značajno otežati obavljanje uobičajenih aktivnosti.
U nastavku donosimo najčešće uzroke boli u prstima, simptome koji ih prate te mogućnosti liječenja.
Akutne ozljede: najčešći uzrok iznenadne boli
Prsti su vrlo osjetljivi na ozljede koje nastaju naglo, primjerice pri padu, udarcu ili nezgodi tijekom sportskih i radnih aktivnosti. Jedan od najčešćih uzroka jake i iznenadne boli jest prijelom kosti prsta, koji može nastati nakon nagnječenja, pada ili udarca u tvrdu površinu.
Bol se može javiti i kada dođe do iščašenja, odnosno pomicanja kosti iz zglobnog položaja. Uganuća nastaju kada su ligamenti prenapregnuti ili djelomično odnosno potpuno puknuti, dok se istegnuća odnose na oštećenje mišića i tetiva.
U rijetkim slučajevima nakon teških ozljeda može se razviti akutni kompartment sindrom, stanje u kojem se zbog snažnog oticanja povećava tlak unutar tkiva. Riječ je o hitnom medicinskom stanju koje zahtijeva neodgodivu liječničku pomoć.
Kod manjih ozljeda često pomažu led, mirovanje, imobilizacija udlagom, nesteroidni protuupalni lijekovi i fizikalna terapija. Teže ozljede ponekad zahtijevaju kirurško liječenje.
Prenaprezanje i ponavljajući pokreti
Jedan od najčešćih razloga kronične boli u prstima jesu ozljede zbog prenaprezanja, poznate i kao repetitivne ozljede. Nastaju postupno, kada iz dana u dan ponavljamo iste pokrete, primjerice pri tipkanju, radu s alatima, sviranju instrumenata ili određenim sportovima.
Takvo opterećenje uzrokuje sitna oštećenja i upalu mekih tkiva. Bez pravodobnog liječenja, manje ozljede mogu prerasti u ozbiljnija oštećenja tetiva i okolnih struktura.
Tendinitis, odnosno upala tetiva, obično uzrokuje bol pri pokretanju ili pritisku na prst, a ponekad i oteklinu ili kvržicu pri njegovoj bazi.
Kod De Quervainova tenosinovitisa dolazi do upale ovojnice tetiva koje pomiču palac, što uzrokuje osjetljivost pri njegovoj bazi te bol pri hvatanju predmeta, stiskanju šake ili pokretanju palca.
Sindrom karpalnog tunela razvija se kada upaljene tetive pritišću srednji živac u području zapešća. Posljedica su bol, peckanje, trnci i utrnulost u određenim prstima.
Burzitis nastaje kada se upale male vrećice ispunjene tekućinom koje smanjuju trenje između kostiju i mekih tkiva.
Liječenje uključuje odmor, prilagodbu aktivnosti, nošenje ortoza ili udlaga, protuupalne lijekove, kortikosteroidne injekcije i fizikalnu terapiju. U težim slučajevima može biti potrebna operacija.
Artritis: kada bol prati ukočenost i deformacije
Bol u prstima vrlo je česta kod različitih oblika artritisa. Osteoartritis, najčešći oblik degenerativnog artritisa, posebno pogađa starije osobe. Nastaje postupnim trošenjem zglobne hrskavice, a očituje se bolovima, ukočenošću i oticanjem zglobova.
Reumatoidni artritis autoimuna je bolest kod koje imunološki sustav napada vlastita tkiva, osobito male zglobove šaka i prstiju. Ako se ne liječi, može uzrokovati trajne deformacije.
Giht je upalni artritis uzrokovan nakupljanjem kristala mokraćne kiseline u zglobovima. Iako najčešće zahvaća nožni palac, može se pojaviti i u zglobovima prstiju i ručnog zgloba te izazvati iznenadne i vrlo bolne napadaje.
Liječenje ovisi o vrsti artritisa i može uključivati fizikalnu terapiju, lijekove, toplinske tretmane, kortikosteroidne injekcije i kirurške zahvate. Kod gihta važnu ulogu ima i prehrana s niskim udjelom purina.
Ciste i druge promjene u tkivu šake
Osim ozljeda i artritisa, bol u prstima mogu uzrokovati i različite dobroćudne promjene u mekim tkivima šake. Među njima su najčešće sinovijalne i ganglionske ciste – male tvorbe ispunjene tekućinom koje nastaju kao posljedica ozljede, degenerativnih promjena ili spontanih poremećaja u zglobovima i tetivama.
Sinovijalne ciste razvijaju se u području zglobova i mogu pritiskati okolne živce, uzrokujući bol, ukočenost i smanjenu pokretljivost. Ganglionske ciste najčešće se pojavljuju u području ručnog zgloba ili šake, a bol se može širiti prema prstima.
Neke ciste s vremenom nestanu same od sebe, dok se druge liječe protuupalnim lijekovima, injekcijama kortikosteroida, aspiracijom sadržaja tankom iglom ili kirurškim uklanjanjem.
Dupuytrenova kontraktura: postupno savijanje prstiju prema dlanu
Dupuytrenova kontraktura je kronično stanje kod kojeg dolazi do zadebljanja i skraćivanja vezivnog tkiva u dlanu. S vremenom se stvaraju čvorići i zadebljane vrpce koje povlače jedan ili više prstiju prema dlanu, najčešće prstenjak i mali prst.
U početnim fazama mogu se javiti osjetljivost, oticanje i nelagoda, dok u uznapredovalim stadijima postaje teško ili nemoguće potpuno ispružiti zahvaćene prste. U ranim fazama mogu pomoći injekcije kortikosteroida ili kolagenaze, no kod izraženih kontraktura često je potrebno kirurško liječenje radi poboljšanja funkcije šake.
Okidački prst (trigger finger)
Kod ovog stanja dolazi do upale tetive i njezine ovojnice, zbog čega tetiva više ne klizi glatko kroz svoj kanal. Prst može „zakočiti”, preskakati tijekom pokreta ili ostati zaključan u savijenom položaju.
Prvi simptomi obično uključuju bol pri savijanju i ispružanju prsta, osjećaj preskakanja te osjetljivu kvržicu pri bazi zahvaćenog prsta ili palca. Stanje je češće kod osoba s dijabetesom i reumatoidnim artritisom, ali se može razviti i zbog ponavljajućih pokreta šake.
Liječenje uključuje odmor, vježbe, nošenje noćne udlage, protuupalne lijekove i, po potrebi, kirurško oslobađanje tetive.
Infekcije koje uzrokuju bol, crvenilo i oticanje
Bakterijske i virusne infekcije mogu izazvati izrazitu bol u prstima, uz oticanje, crvenilo, toplinu i ukočenost.
Infekcija jagodice prsta, poznata kao felon, razvija se kada bakterije poput Staphylococcus aureus prodru kroz malu ranu. Paronihija je infekcija kože oko nokta, dok infekcija ovojnice fleksorne tetive često nastaje nakon dubljih posjekotina ili ugriza životinja.
Celulitis je šira bakterijska infekcija kože i potkožnog tkiva koja se može proširiti krvotokom i izazvati ozbiljne komplikacije. Herpetična zanoktica uzrokovan je virusom herpes simplex i očituje se bolnim mjehurićima na prstu. Bakterijske infekcije liječe se antibioticima, a virusne antivirusnim lijekovima.
Autoimune bolesti
Kod autoimunih bolesti imunološki sustav pogrešno napada vlastita tkiva, što dovodi do upale i različitih simptoma, uključujući bol u prstima.
Sistemski eritemski lupus često zahvaća zglobove šaka i prstiju, uzrokujući bol, ukočenost i oticanje. Sarkoidoza i psorijatični artritis mogu uzrokovati daktilitis, odnosno izrazito oticanje cijelog prsta, dok skleroderma dovodi do zadebljanja i zatezanja kože prstiju.
Liječenje obično uključuje nesteroidne protuupalne lijekove, ali i specifične terapije koje reguliraju imunološki odgovor.
Periferna neuropatija
Periferna neuropatija nastaje kada su oštećeni periferni živci koji prenose signale između mozga, kralježnične moždine i ostatka tijela. Mogući uzroci uključuju dijabetes, bolesti bubrega i štitnjače, infekcije, nedostatak vitamina B12, pretjeranu konzumaciju alkohola, autoimune bolesti i određene lijekove. Simptomi uključuju bol, peckanje, trnce, utrnulost, a u težim slučajevima i slabost mišića.
Raynaudov sindrom
Raynaudov sindrom uzrokuje da prsti u dodiru s hladnoćom ili tijekom stresa postanu blijedi, bolni, trnu ili oteknu. To se događa zbog privremenog suženja malih krvnih žila koje opskrbljuju prste krvlju.
Može se javiti samostalno ili kao dio drugih bolesti, poput sklerodermije, reumatoidnog artritisa i lupusa. Sekundarni Raynaudov sindrom mogu potaknuti i određeni lijekovi, uključujući beta-blokatore, kemoterapiju, neke lijekove protiv migrene te lijekove za poremećaj pažnje i hiperaktivnosti.
Kada potražiti liječničku pomoć?
Iako bol u prstima često prolazi uz odmor i jednostavne mjere samopomoći, određeni simptomi zahtijevaju pregled liječnika.
Obratite se stručnjaku ako bol traje dulje od tjedan dana, ne poboljšava se, javila se nakon ozljede ili je praćena deformacijom prsta. Upozoravajući znakovi su i izražena oteklina, modrice, crvenilo, nemogućnost pomicanja ili ispružanja prsta, trnci i utrnulost, kao i bol koja otežava precizne pokrete rukom. Povišena tjelesna temperatura, umor i opće loše stanje mogu upućivati na infekciju i razlog su za što skoriji liječnički pregled.
(Ordinacija.hr)
