Mozak voli izazove, nove informacije i druženje. Donosimo aktivnosti za koje istraživanja pokazuju da mogu pomoći u očuvanju kognitivnih sposobnosti i smanjenju rizika od demencije.
Kako starimo, prirodno je da se mijenjaju i naše kognitivne sposobnosti. No dobra vijest je da na zdravlje mozga možemo utjecati više nego što mislimo. Iako često tražimo jednostavnije načine za obavljanje svakodnevnih zadataka, upravo određena razina mentalnog izazova može pomoći očuvanju moždanih funkcija i smanjiti rizik od kognitivnog propadanja.
Naš mozak, naime, voli izazove. Kada ga redovito potičemo na učenje, snalaženje i društvenu interakciju, prenosi BBC, gradimo takozvanu kognitivnu rezervu – svojevrsnu „zalihu otpornosti” koja mozgu pomaže da se lakše nosi s promjenama povezanim sa starenjem.
Bez obzira na godine, postoje stvari koje možemo raditi više ili manje kako bismo malo poboljšali svoje misaone sposobnosti, ističe psiholog Alan Gow sa Sveučilišta Heriot-Watt.
Stručnjaci ističu da za očuvanje zdravlja mozga nisu nužne velike životne promjene. Male navike koje uključuju mentalnu, društvenu i fizičku aktivnost mogu imati značajan učinak na dugoročno zdravlje. Donosimo tri jednostavna i ugodna načina kako podržati rad mozga i usporiti njegovo starenje.
1. Vježbajte prostornu orijentaciju
Jedno od područja mozga koje je posebno važno za očuvanje pamćenja i kognitivnih sposobnosti jest hipokampus. Riječ je o dijelu mozga koji sudjeluje u stvaranju sjećanja, učenju i prostornoj orijentaciji, a smatra se i jednim od prvih područja zahvaćenih Alzheimerovom bolešću, često godinama prije pojave prvih simptoma.
Neurolog Dennis Chan sa Sveučilišta University College London ističe da su poteškoće u snalaženju i gubljenje u poznatom prostoru često među prvim znakovima Alzheimerove bolesti. Upravo zato stručnjaci sve više istražuju može li jačanje sposobnosti prostorne orijentacije pomoći u očuvanju zdravlja mozga.
Zanimljivo je da istraživanja pokazuju kako vozači taksija i hitne pomoći imaju među najnižim stopama smrtnosti povezanima s Alzheimerovom bolešću. Znanstvenici pretpostavljaju da je razlog tome činjenica da tijekom rada intenzivno koriste prostorne vještine, planiraju rute i neprestano obrađuju informacije o prostoru.
Već je ranije utvrđeno da vozači koji su godinama učili gradske ulice napamet, bez pomoći navigacijskih sustava, imaju veći volumen hipokampusa u odnosu na prosječnu populaciju.
Slične rezultate pokazalo je i istraživanje provedeno na zdravim muškarcima koji su tijekom četiri mjeseca redovito izvršavali zadatke prostorne navigacije. Kod njih su zabilježena poboljšanja navigacijskih sposobnosti te očuvanje volumena hipokampusa, dok je kod kontrolne skupine zabilježeno očekivano smanjenje tog dijela mozga povezano sa starenjem.
Iako još uvijek nije dokazano da ovakve aktivnosti mogu spriječiti demenciju, stručnjaci smatraju da povećavanje kognitivne rezerve može pružiti dodatnu zaštitu mozgu. Tome u prilog govore i nalazi obdukcijskih istraživanja koja su pokazala da su neki stariji ljudi imali izražene promjene povezane s Alzheimerovom bolešću, a da tijekom života nisu pokazivali simptome bolesti.
Na prostornim vještinama može raditi svatko. Korisne aktivnosti uključuju orijentacijsko trčanje, planinarenje, istraživanje novih ruta tijekom šetnje ili vožnje biciklom te igre slaganja i konstrukcije kod djece. Stručnjaci preporučuju i povremeno odustajanje od GPS navigacije jer su neka istraživanja povezala njezinu čestu upotrebu sa slabijim prostornim pamćenjem.
Pojedine računalne igre i virtualni programi također mogu biti korisni, pod uvjetom da su osmišljeni upravo za razvoj prostornih sposobnosti. No to ne znači da će svaka videoigra automatski poboljšati pamćenje ili smanjiti rizik od demencije.
2. Održavajte društvene kontakte
Sve veći broj istraživanja potvrđuje da društvena aktivnost ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja mozga. Ljudi koji su aktivno uključeni u društveni život tijekom srednje i starije životne dobi češće zadržavaju bolje kognitivne sposobnosti i imaju manji rizik od razvoja demencije.
Primjerice, istraživanja provedena među stogodišnjacima pokazala su da osobe s višom razinom društvene uključenosti imaju bolje očuvano zdravlje mozga. Također, sudjelovanje u društvenim aktivnostima tijekom srednje životne dobi povezano je s boljim kognitivnim funkcioniranjem u starosti.
Jedno veliko promatračko istraživanje pokazalo je da su osobe koje su bile društveno aktivnije imale između 30 i 50 posto manji rizik od razvoja demencije. Znanstvenici smatraju da je jedan od razloga upravo povećanje kognitivne rezerve. Društveni kontakti mogu čak i odgoditi pojavu simptoma. U istraživanju koje je obuhvatilo 1.923 starije osobe, pokazalo se da su oni koji su bili najmanje društveno aktivni razvili demenciju u prosjeku pet godina ranije od osoba koje su bile najaktivnije.
Zašto je druženje toliko važno? Stručnjaci objašnjavaju da kvalitetni društveni odnosi smanjuju razinu stresa i povećavaju otpornost na svakodnevne izazove. S druge strane, kronični stres povezuje se s oštećenjima neurona u hipokampusu. Pamela Almeida-Meza, epidemiologinja s King’s Collegea u Londonu, ističe da su razgovori, razmjena mišljenja i intelektualne rasprave važan oblik mentalne stimulacije koji može imati zaštitni učinak na mozak.
Kada komuniciramo s drugim ljudima, istovremeno koristimo različite moždane funkcije – od jezika i pamćenja do planiranja, koncentracije i emocionalne regulacije. Osim toga, kvalitetne društvene veze pozitivno utječu na cjelokupno fizičko i mentalno zdravlje.
3. Učite tijekom cijelog života
Obrazovanje se već dugo smatra jednim od najvažnijih čimbenika povezanih sa zdravim starenjem. Brojna istraživanja pokazuju da osobe koje su provele više godina u obrazovanju imaju manji rizik od razvoja demencije. No zaštitni učinak ne prestaje završetkom školovanja. Učenje tijekom cijelog života jednako je važno za očuvanje moždanih funkcija.
Mozak najbolje reagira na novost, izazov i stjecanje novih znanja. Kada učimo, stvaraju se nove neuronske veze, a postojeće se dodatno jačaju. Taj proces poznat je kao neuroplastičnost – sposobnost mozga da se prilagođava i mijenja tijekom cijelog života. Prema riječima neurologa Dennisa Chana, upravo sposobnost stvaranja novih živčanih stanica i sinapsi doprinosi otpornosti mozga na promjene povezane s Alzheimerovom bolešću.
Dugoročno istraživanje koje je pratilo sudionike od djetinjstva do kasnih šezdesetih godina pokazalo je da se kognitivna rezerva može povećavati tijekom života kroz obrazovanje, hobije i aktivnosti koje mentalno obogaćuju svakodnevicu. Sudionici koji su razvili veću kognitivnu rezervu pokazivali su manji pad pamćenja, čak i ako su kao djeca imali slabije rezultate na kognitivnim testovima.
Stručnjaci posebno naglašavaju važnost cjeloživotnog učenja u starijoj dobi. Kako starimo, svakodnevni život često postaje predvidljiviji i rutinskiji, pa imamo manje prilika za usvajanje novih znanja i vještina.
Dobra je vijest da učenje ne mora nužno značiti povratak u školsku klupu. Pozitivan učinak mogu imati brojni hobiji i aktivnosti. Primjerice, istraživanja pokazuju da vrtlarstvo može pomoći u očuvanju kognitivnih funkcija. Korisni mogu biti i čitateljski klubovi, učenje stranog jezika, pohađanje radionica, kreativni hobiji ili jednostavno razgovor s prijateljima o knjigama, filmovima i temama koje nas zanimaju.
Male promjene koje dugoročno čine razliku
Iako ne postoji čudesna formula koja može potpuno zaustaviti starenje mozga, sve više dokaza pokazuje da aktivan način života može značajno pridonijeti očuvanju kognitivnih sposobnosti.
Bilo da se radi o istraživanju nove rute tijekom šetnje, održavanju bogatog društvenog života ili usvajanju novih znanja i vještina, svaka aktivnost koja stimulira mozak doprinosi izgradnji njegove otpornosti. Istodobno, takve navike ne samo da mogu usporiti kognitivno propadanje, već život čine zanimljivijim, ispunjenijim i kvalitetnijim.
(Ordinacija.hr)
