Bol pri konzumiranju hladnog, vrućeg ili slatkog može imati različite uzroke – od karijesa i bolesti desni do bruksizma, refluksa i problema sa sinusima.
Hladno piće, sladoled ili nešto kiselo – dovoljan je ponekad samo jedan zalogaj da se kroz zube proširi neugodna, oštra bol. Osjetljivost zuba vrlo je česta, no nije uvijek riječ o bezazlenoj reakciji na hladno ili slatko. Ponekad može biti znak problema koji sežu dalje od same zubne cakline. Od bolesti desni i karijesa do bruksizma, refluksa i problema sa sinusima – osjetljivi zubi mogu imati različite uzroke.
Zašto zubi postaju osjetljivi?
Zub je izvana zaštićen tvrdim slojem koji nazivamo zubna caklina. Kada se ona istroši ili ošteti, izloženi postaje dentin, unutarnji sloj zuba koji je povezan sa živcima. Zbog toga podražaji poput hladnoće, topline, slatke ili kisele hrane i pića lakše dopiru do živca i izazivaju bol ili neugodu.
Osjetljivost može imati različite uzroke, među kojima su:
- prejako četkanje zuba
- škripanje i stiskanje zubima, odnosno bruksizam
- napuknut ili oštećen zub
- određeni stomatološki zahvati
- bolest desni ili nakupljanje zubnog plaka
- proizvodi za izbjeljivanje zuba
- starenje
- učestalo konzumiranje kisele hrane i pića
- određena zdravstvena stanja koja zahvaćaju čeljust ili lice.
Osjetljivi zubi mogu biti znak bolesti desni
Jedan od mogućih uzroka osjetljivosti su bolest desni i njihovo povlačenje. Bolest desni infekcija je tkiva koja drže zube na mjestu, a često je povezana s nedovoljno dobrom oralnom higijenom. Pušenje također povećava rizik.
Ako se ne liječi, bolest desni može se proširiti na kosti koje podupiru zube, zbog čega se mogu pojaviti bol i poteškoće pri žvakanju, a u težim slučajevima i gubitak zuba.
Bol na hladno može biti znak karijesa
Osjetljivost može biti posljedica karijesa, koji nastaje kada bakterije u ustima stvaraju kiseline koje postupno razgrađuju zubnu caklinu.
Mnogi se karijesi mogu liječiti ispunom. Ako je oštećenje uznapredovalo, može biti potrebno liječenje korijenskog kanala ili postavljanje krunice, a u nekim slučajevima i vađenje zuba. Ako se osjetljivost pojavi iznenada ili je izražena samo na jednom zubu, dobro je posjetiti stomatologa kako bi se utvrdio uzrok.
Škripanje zubima također može povećati osjetljivost
Bruksizam, odnosno nesvjesno škripanje i stiskanje zubima, postupno troši caklinu i može učiniti zube osjetljivijima.
Osim toga, može uzrokovati okrhnuće ili druga oštećenja zuba te probleme s čeljusnim zglobom i mišićima čeljusti. Mnogi ljudi škrguću zubima tijekom spavanja, a da toga nisu svjesni.
Liječenje može uključivati udlage za zube, lijekove, injekcije u mišiće i fizikalnu terapiju, ovisno o uzroku i težini problema.
Postoji li veza s problemima sa spavanjem?
Određeni poremećaji spavanja, uključujući apneju u snu, ponekad se povezuju sa škripanjem zubima, a time i s njihovom osjetljivošću. I stres i tjeskoba mogu pridonijeti noćnom stiskanju čeljusti, što dodatno opterećuje zube.
Nedostatak vitamina i minerala
U nekim slučajevima osjetljivost zuba može biti povezana s nedostatkom određenih vitamina i minerala važnih za zdravlje zuba i desni. Među njima su:
- vitamin D
- vitamin C
- vitamin A
- kalcij
- vitamini skupine B
- magnezij
- cink
- željezo.
Raznolika i uravnotežena prehrana koja uključuje voće, povrće, nemasne izvore proteina i vlakna najbolji je način za unos potrebnih hranjivih tvari. Ako postoji nedostatak određenog nutrijenta, liječnik može preporučiti dodatke prehrani.
Refluks može oštetiti zubnu caklinu
Gastroezofagealni refluks također može pridonijeti osjetljivosti zuba. Kada se želučana kiselina vraća prema ustima, može nagrizati zubnu caklinu i povećati osjetljivost na hladnu ili vruću hranu i piće. Liječenje refluksa stoga može pomoći i u zaštiti zuba od daljnjeg oštećenja.
Bol u zubima ponekad dolazi iz sinusa
Infekcija ili upala sinusa može uzrokovati bol i pritisak u gornjim zubima. Razlog je to što se korijeni gornjih zuba nalaze vrlo blizu sinusnih šupljina.
Ako su sinusi otečeni, pritisak se može prenijeti na područje zuba i izazvati osjećaj boli ili osjetljivosti. U takvim slučajevima liječenje sinusne infekcije može ublažiti i neugodu u zubima.
Osjetljivost i dijabetes
Postoji povezanost između bolesti desni i dijabetesa. Osobe s dijabetesom imaju veći rizik od bolesti desni i drugih problema sa zubima, dok bolest desni može biti povezana s povećanim rizikom od razvoja dijabetesa.
Dijabetes, kao i neki lijekovi koji se koriste za njegovo liječenje, mogu smanjiti proizvodnju sline i povećati količinu šećera u slini, što pogoduje razvoju problema sa zubima.
Kakve veze zubi imaju sa srcem?
Zdravlje usne šupljine povezano je i s općim zdravljem. Bolest desni i infekcije u usnoj šupljini proučavaju se i u kontekstu kardiovaskularnog zdravlja.
Istraživanja su pronašla povezanost između infekcija u ustima i otvrdnjavanja arterija. Neka su također pokazala da osobe s neliječenim infekcijama zuba mogu imati veći rizik od srčanih problema.
To, međutim, ne znači da su osjetljivi zubi sami po sebi znak bolesti srca. Važno je uzeti u obzir cjelokupno zdravstveno stanje i druge čimbenike rizika.
Kako zaštititi osjetljive zube?
Liječenje ovisi o uzroku i težini problema. Mogu pomoći:
Paste za osjetljive zube – mogu smanjiti osjetljivost i ublažiti bol.
Stomatološki zahvati – kod karijesa, istrošene cakline ili povlačenja desni stomatolog može preporučiti bonding, pečaćenje, ispun ili krunicu.
Liječenje korijenskog kanala – ako je zahvaćen živac unutar zuba, može biti potrebno endodontsko liječenje.
Fluor – pomaže u jačanju i zaštiti zubne cakline.
Udlage za zube – mogu zaštititi zube kod osoba koje škrguću ili ih stišću.
Promjene životnih navika – mekana četkica za zube, nježnije četkanje, prestanak pušenja, smanjenje kisele hrane i pića te rješavanje problema s bruksizmom mogu pomoći u smanjenju osjetljivosti.
Osjetljivi zubi zato nisu uvijek samo prolazna neugodnost. Ponekad su posljedica trošenja cakline, ali mogu upozoravati i na karijes, bolest desni, bruksizam, refluks ili probleme sa sinusima. Ako se osjetljivost pojavi iznenada, traje dulje vrijeme, pogoršava se ili je praćena jačom boli, najbolje je posjetiti stomatologa kako bi se utvrdio pravi uzrok.
(Ordinacija.hr)
