Iako se rajčica sve češće koristi u kućnoj njezi kože, znanstveni dokazi o njezinim učincima na kožu lica i dalje su ograničeni.
Iako rajčicu najčešće doživljavamo kao namirnicu u prehrani, posljednjih godina sve češće se spominje i njezina moguća primjena u njezi kože. Zagovornici prirodne kozmetike ističu kako bi rajčica, kada se koristi na koži lica, mogla pridonijeti pročišćavanju, zacjeljivanju, ujednačavanju tena te općenito svježijem i “zategnutijem” izgledu kože. Također se često navodi njezin potencijal u smanjenju lučenja masnoće i poticanju regeneracije kože.
Što kaže znanost o rajčici i koži?
Rajčica je nesumnjivo nutritivno vrijedna namirnica. Bogata je vitaminom C te nizom antioksidansa, među kojima se posebno ističu beta-karoten, lutein, likopen, magnezij i kalij. Osim njih, sadrži i vitamine A te vitamine B skupine (B1, B3, B5, B6 i B9).
Iako postoje brojna anegdotska iskustva koja govore u prilog njezinoj koristi za kožu kada se primjenjuje izvana, kliničkih dokaza koji bi to potvrdili – vrlo je malo. Prema pregledu istraživanja objavljenom 2012. godine u časopisu Dermato-Endocrinology, većina znanstvenih studija do sada se fokusirala na učinke konzumacije rajčice, a ne na njezinu lokalnu primjenu na koži.
Mogući učinci na kožu prema zagovornicima prirodne njege
Unatoč ograničenim znanstvenim dokazima, u prirodnoj njezi kože često se ističe da bi rajčica, kao dio rutine čišćenja, toniranja i hidratacije, mogla imati određene benefite. Smatra se da njezini sastojci mogu pridonijeti blagom pilingu kože, pomoći u borbi protiv oštećenja stanica, pružiti određeni stupanj hidratacije te potencijalno smanjiti osjetljivost kože na UV zračenje.
Rajčica i piling kože
Piling, odnosno uklanjanje mrtvih stanica kože, ključan je za održavanje zdrave i blistave puti. Prema nekim istraživanjima o biljnim eksfolijantima, spojevi poput pektina i flavonoida prisutni u rajčici mogli bi imati blago pročišćavajuće i antioksidativno djelovanje, što može doprinijeti boljoj teksturi kože.
Antioksidansi i zaštita stanica
Slobodni radikali, kako navodi istraživanje objavljeno 2012. godine u časopisu Dermatology Research and Practice, mogu oštetiti stanice kože i ubrzati pojavu znakova starenja. Upravo zbog sadržaja antioksidansa poput vitamina C i likopena, rajčica se često spominje kao saveznik u borbi protiv oksidativnog stresa. Ipak, važno je naglasiti da ne postoje jasni dokazi kako lokalna primjena rajčice može osigurati iste te antioksidanse koži kao njihova konzumacija.

Može li rajčica hidratizirati kožu?
U kontekstu suhe kože, koja se može očitovati svrbežom, perutanjem i pucanjem, često se spominje i uloga minerala poput kalija. Jedno istraživanje iz 2012. godine objavljeno u časopisu Journal of Dermatological Science sugerira da niže razine kalija mogu biti povezane sa suhoćom kože kod osoba s atopijskim dermatitisom.
Budući da rajčica sadrži kalij, neki zagovornici prirodne njege smatraju da bi njezina primjena na koži mogla pomoći kod hidratacije. Međutim, za sada ne postoje znanstveni dokazi koji bi potvrdili da rajčica na koži ima usporediv učinak s klasičnim hidratantnim kremama.
Rajčica i zaštita od sunca
Zanimljivo je i istraživanje objavljeno 2006. godine u časopisu Photochemical and Photobiological Sciences, koje je pokazalo da prehrana bogata likopenom, poput one koja uključuje rajčice, može pridonijeti boljoj otpornosti kože na UV zračenje. Tijekom 12 tjedana istraživanja primijećena je smanjena osjetljivost kože kod ispitanika koji su konzumirali proizvode od rajčice bogate likopenom. Ipak, nije jasno može li se isti učinak postići primjenom rajčice izravno na kožu.
Postoje li rizici?
Unatoč svim potencijalnim dobrobitima, važno je naglasiti da rajčica nije bez rizika kada se koristi na koži. Osobe koje su alergične na rajčicu mogu razviti reakciju i pri njezinoj topikalnoj primjeni. Osim toga, zbog prirodne kiselosti, osjetljiva koža lica može reagirati crvenilom, osipom ili svrbežom.
Zbog toga se prije nanošenja na cijelo lice preporučuje napraviti test na manjoj površini kože. Na taj se način može provjeriti hoće li doći do neželjene reakcije tijekom sljedeća 24 sata, prije eventualne šire primjene.
(Ordinacija.hr)




