Iako nije samostalni poremećaj, aleksitimija je povezana s nizom psihičkih i tjelesnih stanja te može imati značajan utjecaj na emocionalnu i socijalnu funkcionalnost.
Zamislite da osjećate nelagodu u želucu ili ubrzano lupanje srca, ali ne možete razlučiti osjećate li ljutnju, tjeskobu ili uzbuđenje. Za velik broj ljudi upravo je to svakodnevno iskustvo. To stanje naziva se aleksitimija, pojam koji potječe iz starogrčkog jezika i doslovno znači “bez riječi za emocije”.
Važno je naglasiti da aleksitimija ne znači da osoba ne osjeća emocije. Ona se prije odnosi na poteškoću u njihovom prepoznavanju, razlikovanju i razumijevanju vlastitih emocionalnih stanja.
Na prvi pogled, to može zvučati kao manji problem. No emocije imaju puno širu ulogu od samog “osjećanja” – one nam pomažu razumjeti iskustva, komunicirati s drugima, graditi odnose i donositi odluke. Kada su emocionalni signali nejasni, posljedice se mogu odraziti na više područja života.
Pojam nastao u 20. stoljeću
Aleksitimiju su, piše ScienceAlert, u 1970-ima opisali psihoterapeuti kako bi objasnili specifičan obrazac poteškoća u emocionalnom funkcioniranju. On uključuje:
- teškoće u prepoznavanju i imenovanju vlastitih emocija
- otežano izražavanje osjećaja prema drugima
- miješanje emocionalnih stanja s tjelesnim osjetima
- sklonost razmišljanju usmjerenom na vanjske činjenice, umjesto na unutarnje doživljaje
Procjene govore da aleksitimija može zahvaćati oko 5 do 10 posto opće populacije, no točan broj nije lako odrediti jer mnogi ljudi nisu ni svjesni da je imaju.
Kako se aleksitimija doživljava?
Jedno od najčešćih obilježja je nemogućnost razlikovanja emocionalnog i tjelesnog doživljaja. Primjerice, “čvor u želucu” može se jednostavno interpretirati kao mučnina, a ubrzano srce kao fizički napor. Osoba zna da se nešto događa u tijelu, ali ne može povezati taj signal s emocijom.
Druga važna značajka je tzv. eksterno usmjereno mišljenje. Osobe s aleksitimijom često se fokusiraju na konkretne, vidljive informacije – što se dogodilo, što je rečeno i što treba učiniti – dok je analiza vlastitih osjećaja slabije izražena.
Utjecaj na odnose i komunikaciju
Emocije imaju ključnu ulogu u međuljudskoj komunikaciji. One nam pomažu izraziti potrebe, graditi bliskost i razumjeti druge ljude. Kada osoba teško prepoznaje i opisuje vlastite emocije, komunikacija može postati otežana. Okolina takvu emocionalnu suzdržanost ponekad može pogrešno protumačiti kao ravnodušnost ili distanciranost, iako to ne mora biti slučaj.
Istraživanja pokazuju povezanost aleksitimije s poteškoćama u odnosima, posebno u području emocionalne bliskosti i zadovoljstva partnerskim odnosom. Osoba, primjerice, može znati da je uzrujana zbog partnera, ali ne i zašto, ili osjećati snažnu povezanost s prijateljem, a imati poteškoća u izražavanju toga.
Regulacija emocija i ponašanje
Osobe s aleksitimijom često imaju izazove u regulaciji emocija, što može dovesti do manje učinkovitih obrazaca suočavanja sa stresom. Istraživanja su povezana s ponašanjima poput:
- povlačenja iz socijalnih situacija
- potiskivanja emocija
- izbjegavanja emocionalno zahtjevnih situacija
Sve to može dodatno otežati odnose i komunikaciju s drugima.
Utjecaj na donošenje odluka
Emocije nisu važne samo za odnose – one nam pomažu i u procjeni situacija i donošenju odluka, osobito kada nema jasnog “ispravnog” izbora.
Kod aleksitimije, otežano prepoznavanje emocionalnih signala može utjecati na način donošenja odluka. Ako osoba ne može jasno razlikovati osjeća li strah, uzbuđenje, nesigurnost ili intuiciju, gubi važan unutarnji “signal” koji mnogi ljudi nesvjesno koriste.
Povezanost s drugim stanjima
Aleksitimija se ne smatra samostalnim psihičkim poremećajem, ali se češće javlja uz određena stanja. Najpoznatija je njezina povezanost s poremećajima iz spektra autizma – procjenjuje se da oko 50 posto osoba s autizmom ima izražene značajke aleksitimije.
Osim toga, povezuje se i s:
- posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP)
- opsesivno-kompulzivnim poremećajem
- shizofrenijom
- anksioznošću i depresijom
- predmenstrualnim disforičnim poremećajem
- kroničnim bolestima, uključujući i onkološke dijagnoze
Važno je naglasiti da ne postoji pravilo – mnogi ljudi s ovim stanjima nemaju aleksitimiju, kao što ni mnogi s aleksitimijom nemaju nijednu od navedenih dijagnoza. Ipak, preklapanje je dovoljno često da istraživače potiče na daljnje proučavanje povezanosti.
Zašto je teško prepoznati aleksitimiju?
Dodatni izazov je to što osobe često potraže pomoć zbog drugog problema, a poteškoće u prepoznavanju emocija ostanu neprepoznate kao dio šire slike. Iako aleksitimija može predstavljati izazov u svakodnevnom životu, ona nije nužno trajna niti nepromjenjiva.
Tjelesni signali poput “čvora u želucu”, ubrzanog pulsa ili napetosti u ramenima nose informacije koje se mogu naučiti interpretirati. U tome mogu pomoći različiti pristupi, uključujući:
- razvoj emocionalne pismenosti
- psihoterapiju
- meditaciju i tehnike opuštanja
S vremenom, osobe mogu naučiti bolje prepoznavati i razumjeti vlastita emocionalna stanja te povezati tjelesne signale s emocijama koje ih prate.
(Ordinacija.hr)
