Šigeloza je vrlo zarazna crijevna infekcija koja pogađa milijune ljudi godišnje, a posebno je opasna za djecu mlađu od pet godina. Glavni simptomi uključuju teški proljev, povišenu temperaturu i bolne grčeve u trbuhu, no posljedice mogu biti i puno ozbiljnije.
Šigeloza, poznata i kao bacilarna dizenterija, akutna je crijevna infekcija koju uzrokuje skupina bakterija iz roda Shigella. Smatra se jednom od najzaraznijih bolesti jer je za razvoj infekcije potrebna iznimno mala količina bakterija, ponekad svega desetak. Zbog toga se bolest, prozvana i “bolešću prljavih ruku”, nevjerojatno lako širi fekalno-oralnim putem. Prijenos se događa direktnim kontaktom, primjerice nakon mijenjanja pelena zaraženom djetetu, dodirivanjem kontaminiranih površina poput kvaka ili igračaka, ali i konzumacijom zagađene hrane ili vode. Čak i gutanje vode tijekom plivanja u jezerima ili bazenima može biti rizično. Izvor zaraze uvijek je čovjek, bilo da se radi o osobi s izraženim simptomima ili asimptomatskom kliconoši koji bakteriju može širiti tjednima nakon oporavka. Simptomi se obično javljaju dan ili dva nakon zaraze, a bolest počinje naglo, s povišenom temperaturom, slabošću i jakim grčevima. Glavni pokazatelj je proljev, koji od vodenastog brzo prelazi u sluzav i krvav. Karakterističan je i bolan nagon na stolicu, čak i kada su crijeva prazna.
Svatko se može zaraziti
Iako se svatko može zaraziti, neke su skupine izloženije znatno većem riziku. To su prvenstveno djeca mlađa od pet godina, osobe u kolektivima poput vrtića i domova za starije te pojedinci s oslabljenim imunitetom. Dok se većina slučajeva završi oporavkom unutar tjedan dana, potpuni povratak normalne funkcije crijeva može potrajati i nekoliko mjeseci. Šigeloza može dovesti i do ozbiljnih komplikacija. Najčešća je dehidracija, koja može biti opasna po život. Kod male djece visoka temperatura može izazvati febrilne konvulzije. Rijetke, ali opasne komplikacije uključuju hemolitičko-uremijski sindrom (HUS), koji može dovesti do zatajenja bubrega, reaktivni artritis koji uzrokuje bolne upale u zglobovima tjednima nakon infekcije, te toksični megakolon. Liječničku pomoć treba potražiti odmah ako proljev postane krvav, ako ga prati temperatura iznad 39 stupnjeva Celzija, jaki bolovi, ili ako se pojave znakovi teške dehidracije poput suhih usta i smanjenog mokrenja.
Prevencija je najučinkovitija obrana, a temelji se na rigoroznoj higijeni. Temeljito pranje ruku sapunom i vodom u trajanju od najmanje dvadeset sekundi, osobito nakon korištenja toaleta, mijenjanja pelena i prije pripreme hrane, ključna je mjera zaštite
Liječenje blagih oblika šigeloze je potporno i usmjereno na nadoknadu tekućine i elektrolita. Preporučuje se piti puno vode, čaja ili oralnih rehidracijskih otopina. Antibiotici se ne propisuju rutinski jer je bolest često samoograničavajuća, a njihova prekomjerna upotreba pridonosi rastućem problemu otpornosti bakterija na lijekove. Liječnik će ih propisati u težim slučajevima, kod imunokompromitiranih pacijenata ili radi zaustavljanja epidemije. Izuzetno je važno izbjegavati lijekove protiv proljeva, jer oni mogu usporiti izbacivanje bakterija i pogoršati bolest. Prevencija je najučinkovitija obrana, a temelji se na rigoroznoj higijeni. Temeljito pranje ruku sapunom i vodom u trajanju od najmanje dvadeset sekundi, osobito nakon korištenja toaleta, mijenjanja pelena i prije pripreme hrane, ključna je mjera zaštite. Također je važno pravilno odlagati prljave pelene i dezinficirati površine za previjanje. Zaražene osobe ne bi smjele pripremati hranu za druge, a trebale bi izbjegavati spolne odnose te kupanje u javnim bazenima sve do potpunog oporavka. ( Ordinacija.hr )
