Od infekcija dišnog sustava do kroničnih i srčanih bolesti – niz stanja može imitirati simptome raka pluća i otežati pravovremenu dijagnozu.
Kašalj koji ne prolazi, otežano disanje, bol u prsima ili neobjašnjiv gubitak tjelesne težine simptomi su koji kod mnogih ljudi odmah izazivaju zabrinutost zbog mogućeg raka pluća. Iako je važno takve znakove shvatiti ozbiljno, treba znati da oni nisu specifični samo za ovu bolest. Brojna druga stanja, od respiratornih infekcija i alergija do srčanih bolesti i probavnih poremećaja, mogu uzrokovati vrlo slične simptome.
Upravo zato rano prepoznavanje i pravilna dijagnostika imaju ključnu ulogu. S jedne strane, osobe koje razvijaju rak pluća ponekad njegove prve znakove pripisuju običnoj infekciji ili sezonskoj virozi. S druge strane, sasvim bezazlene tegobe mogu izazvati nepotrebnu zabrinutost zbog mogućeg karcinoma. Ako simptomi traju dulje vrijeme ili se pogoršavaju, potrebno je potražiti liječnički savjet.
Simptomi koji se često povezuju s rakom pluća
Rak pluća može se manifestirati različitim simptomima, a među najčešćima su dugotrajan kašalj, iskašljavanje krvi, otežano disanje, bol u prsima, promuklost, umor, gubitak apetita te neobjašnjiv gubitak tjelesne težine. Kod nekih osoba javljaju se i učestale plućne infekcije poput bronhitisa ili upale pluća, kao i zviždanje pri disanju.
Posebnu pozornost na ove simptome trebale bi obratiti osobe koje puše ili su dugo bile izložene pasivnom pušenju, one koje su bile u kontaktu s kancerogenim tvarima poput azbesta i radona, kao i osobe s osobnom ili obiteljskom poviješću raka pluća.
Ipak, isti simptomi mogu biti prisutni kod brojnih drugih bolesti.
Akutni bronhitis – čest uzrok dugotrajnog kašlja
Bronhitis je upala bronha, odnosno glavnih dišnih putova koji vode prema plućima. Najčešće se javlja nakon virusne respiratorne infekcije, a simptomi uključuju kašalj, često praćen iskašljavanjem sluzi, bol ili nelagodu u prsima, otežano disanje i zviždanje pri disanju.
Akutni bronhitis uglavnom prolazi sam od sebe kroz nekoliko dana ili tjedana, no tijekom tog razdoblja simptomi mogu biti vrlo slični onima koji se javljaju kod raka pluća. Za razliku od akutnog oblika, kronični bronhitis može trajati mjesecima ili godinama te je često povezan s pušenjem i kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću.
Upala pluća može izazvati sumnju na ozbiljniju bolest
Pneumonija ili upala pluća infekcija je koju mogu uzrokovati virusi, bakterije ili gljivice. Kod ove bolesti dolazi do nakupljanja tekućine ili gnoja u plućnim alveolama, što otežava normalnu izmjenu kisika.
Osobe s upalom pluća često imaju povišenu temperaturu, zimicu, kašalj, bol u prsima koja se pojačava tijekom disanja ili kašljanja te otežano disanje. Budući da se radi o simptomima koji se mogu javiti i kod raka pluća, ponekad je potrebno provesti dodatne pretrage kako bi se utvrdio pravi uzrok tegoba.
Bronhiolitis – upala najmanjih dišnih puteva
Bronhiolitis je upala bronhiola, najsitnijih dišnih puteva u plućima. Najčešće ga uzrokuju virusne infekcije, uključujući gripu i respiratorni sincicijski virus (RSV).
Bolest se očituje kašljem, blagom povišenom temperaturom, ubrzanim disanjem, umorom, otežanim disanjem i zviždanjem pri disanju. Iako se češće povezuje s djecom, može se javiti i kod odraslih osoba.
Tuberkuloza i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju
Iako se često smatra bolešću prošlosti, tuberkuloza je i danas prisutna diljem svijeta. Riječ je o bakterijskoj infekciji koja najčešće zahvaća pluća, ali se može proširiti i na druge organe.
Karakteristični simptomi uključuju dugotrajan kašalj, ponekad uz krvavi iskašljaj, bol u prsima, otežano disanje i izražen umor. Budući da se neki od tih simptoma preklapaju sa simptomima raka pluća, liječnici često moraju provesti dodatnu obradu kako bi razlikovali ove dvije bolesti. Posebno su ugrožene osobe s oslabljenim imunitetom, uključujući osobe koje žive s HIV-om.
COVID-19 i dugotrajne respiratorne tegobe
Iako COVID-19 nije isključivo bolest dišnog sustava, virus SARS-CoV-2 može značajno utjecati na pluća i dišne putove. Simptomi poput suhog kašlja, umora, začepljenosti nosa, otežanog disanja i osjećaja nedostatka zraka mogu podsjećati na simptome raka pluća.
Kod nekih osoba respiratorne tegobe mogu potrajati i nakon što akutna infekcija prođe, što dodatno otežava razlikovanje pojedinih stanja bez odgovarajuće medicinske procjene.
Alergije i astma mogu izazvati slične simptome
Alergijske reakcije nastaju kada imunološki sustav pretjerano reagira na tvari poput peludi, plijesni ili životinjske dlake. Tijekom reakcije oslobađaju se histamini koji mogu utjecati na dišni sustav i izazvati simptome poput kihanja, začepljenosti nosa, osipa i oticanja.
Kod jačih alergijskih reakcija mogu se pojaviti i kašalj, stezanje u prsima, otežano disanje te zviždanje pri disanju.
Slični simptomi javljaju se i kod astme, kronične bolesti dišnih puteva. Kod osoba s astmom različiti okidači, poput infekcija, peludi ili duhanskog dima, uzrokuju upalu i suženje dišnih puteva, što otežava protok zraka. Posljedica su napadaji kašlja, osjećaj pritiska u prsima i problemi s disanjem.
KOPB – bolest koja povećava i rizik od raka pluća
Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) obuhvaća kronični bronhitis i emfizem, a često je povezana i s bronhiektazijama, odnosno trajnim proširenjem dišnih putova.
Najčešći uzrok bolesti je pušenje, no KOPB se može razviti i kod osoba koje nikada nisu pušile, primjerice zbog dugotrajne izloženosti onečišćenom zraku, štetnim tvarima na radnom mjestu ili zbog nasljednog nedostatka alfa-1 antitripsina.
Kronični kašalj, pojačano stvaranje sluzi i progresivno otežano disanje tipični su simptomi ove bolesti. Važno je znati da sama dijagnoza KOPB-a povećava rizik od razvoja raka pluća, čak i kod nepušača.
Cistične bolesti pluća
Cistične bolesti pluća predstavljaju skupinu rijetkih poremećaja kod kojih se u plućima stvaraju brojne ciste ispunjene zrakom ili tekućinom. U ovu skupinu ubrajaju se limfangioleiomiomatoza (LAM), plućna histiocitoza Langerhansovih stanica (PLCH), Birt-Hogg-Dubéov sindrom i amiloidoza.
Najčešći simptomi uključuju otežano disanje, bol u prsima i kašalj, koji može biti praćen iskašljavanjem krvi. Zbog sličnosti simptoma i nalaza na slikovnim pretragama, ponekad ih nije jednostavno razlikovati od malignih bolesti pluća.
Limfom može zahvatiti i pluća
Limfom je zloćudna bolest limfnog sustava i pripada skupini hematoloških malignih bolesti. Iako primarni limfom pluća nije čest, limfom koji zahvati druge dijelove prsnog koša može se proširiti i na pluća.
Osim kašlja i otežanog disanja, osobe s limfomom često imaju noćno znojenje, bolove u kostima, bolove u trbuhu te druge opće simptome. Na CT-u ili drugim slikovnim pretragama mogu se vidjeti promjene koje nalikuju određenim oblicima raka pluća, zbog čega je precizna dijagnostika iznimno važna.
Metastaze u plućima nisu isto što i rak pluća
Pluća su jedno od najčešćih mjesta na koja se šire tumori iz drugih dijelova tijela. To se osobito odnosi na rak dojke i rak debelog crijeva.
Kada se takvi tumori prošire u pluća, riječ je o metastazama, a ne o primarnom raku pluća. Dijagnoza i liječenje tada se temelje na vrsti tumora iz kojeg su metastaze potekle.
Kada srce uzrokuje simptome slične plućnim bolestima
Nisu svi problemi s disanjem povezani s plućima. Određene bolesti srca, uključujući koronarnu bolest, bolesti zalistaka i posljedice srčanog udara, mogu dovesti do zatajenja srca.
Kada srce ne može učinkovito pumpati krv, tekućina se može nakupljati u plućima i uzrokovati plućni edem. Posljedica su otežano disanje, bol u prsima i kašalj, ponekad čak i s primjesama krvi. Slične simptome može izazvati i plućna embolija, stanje u kojem krvni ugrušak dospije u plućne krvne žile.
Refluks kiseline ponekad se manifestira respiratornim simptomima
Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) najčešće se povezuje sa žgaravicom, no njezini simptomi mogu biti mnogo širi. Kada želučana kiselina dospije u jednjak i gornje dišne putove, može izazvati kronični kašalj, promuklost, zviždanje pri disanju i otežano disanje.
Zbog toga osobe s GERB-om ponekad mjesecima traže uzrok respiratornih tegoba, ne znajući da se problem zapravo nalazi u probavnom sustavu.
Kako se postavlja dijagnoza?
Budući da mnoge bolesti mogu izazvati simptome slične raku pluća, postavljanje točne dijagnoze zahtijeva detaljnu obradu. Liječnik će najprije uzeti osobnu i obiteljsku anamnezu te obaviti klinički pregled.
Nakon toga mogu se preporučiti slikovne pretrage poput rendgenske snimke prsnog koša, kompjutorizirane tomografije (CT), magnetske rezonancije (MR) ili PET/CT pretrage. Ove metode omogućuju detaljan prikaz pluća i eventualnih promjena.
Dodatne informacije mogu pružiti laboratorijske analize uzoraka iskašljaja ili tekućine nakupljene oko pluća. Ako se na pretragama otkrije sumnjiva promjena, liječnik može preporučiti biopsiju, odnosno uzimanje uzorka tkiva za patohistološku analizu, koja jedina može sa sigurnošću potvrditi ili isključiti rak.
Ne ignorirajte dugotrajne simptome
Iako su simptomi poput kašlja, promuklosti ili otežanog disanja često povezani s manje ozbiljnim bolestima, njihovo dugotrajno trajanje nikada ne treba zanemariti. Stručnjaci upozoravaju da je pogrešna dijagnoza raka pluća relativno česta, osobito u ranim fazama bolesti kada su promjene manje vidljive na rendgenskim snimkama. Procjenjuje se da se čak oko 90 posto propuštenih slučajeva raka pluća događa upravo na temelju rendgenskih snimki prsnog koša.
Zato je važno javiti se liječniku ako imate uporan kašalj, iskašljavate krv, primjećujete promuklost koja ne prolazi, često obolijevate od plućnih infekcija ili imate neobjašnjive poteškoće s disanjem. Pravodobna dijagnoza ključna je za uspješno liječenje, bez obzira na to radi li se o raku pluća ili nekom drugom zdravstvenom problemu.
(Ordinacija.hr)
