Rano otkrivanje urođenih mana, oštećenja sluha i metaboličkih poremećaja može spasiti živote i spriječiti trajne posljedice, navodi novo izvješće.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala je zemlje diljem svijeta na proširenje programa probira novorođenčadi kako bi se omogućilo ranije otkrivanje urođenih mana i drugih zdravstvenih stanja koja, ako se prepoznaju na vrijeme, mogu biti uspješno liječena. Prema WHO-u, upravo rano otkrivanje i pravodobna intervencija mogu spasiti živote, spriječiti trajni invaliditet i značajno poboljšati kvalitetu života milijuna djece.
Povod za ovaj poziv novo je izvješće WHO-a pod nazivom Jačanje kapaciteta za probir novorođenčadi, dijagnostiku i zbrinjavanje urođenih mana (Strengthening Capacity for Newborn Screening, Diagnosis and Management of Birth Defects), u kojem se probir novorođenčadi ističe kao jedna od ključnih mjera za daljnje smanjenje smrtnosti djece u najranijoj dobi.
Mnoge bolesti mogu se uspješno liječiti ako se otkriju na vrijeme
Brojna zdravstvena stanja moguće je učinkovito liječiti ili držati pod kontrolom ako se dijagnosticiraju ubrzo nakon rođenja. Među njima su kongenitalna hipotireoza, bolest srpastih stanica, oštećenje sluha te pojedini metabolički poremećaji. Unatoč tome, milijuni djece diljem svijeta i dalje dobivaju dijagnozu prekasno ili nikada ne dobiju odgovarajuće liječenje.
Prema procjenama WHO-a, svake se godine rodi oko osam milijuna djece s nekom urođenom manom. Urođene mane danas su odgovorne za gotovo 8 posto svih smrti djece mlađe od pet godina. Posebno zabrinjava podatak da oko 90 posto djece rođene s teškim urođenim manama živi u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, gdje su mogućnosti probira, dijagnostike i liječenja često ograničene.
– Nijedno dijete ne bi smjelo izgubiti priliku za zdravu budućnost zato što njegovo urođeno stanje nije bilo dovoljno rano prepoznato – izjavio je glavni direktor WHO-a dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus. Dodao je kako iskustva brojnih zemalja pokazuju da probir novorođenčadi na jedno ili više stanja može spasiti živote, spriječiti invaliditet te novorođenčadi pružiti najbolju moguću priliku za ostvarenje punog potencijala.
Velike razlike među državama
WHO upozorava da su razlike među zemljama izrazito velike. Dok neke države provode probir svih novorođenčadi na više od 50 različitih stanja, druge još uvijek nemaju mogućnost provoditi ni osnovne programe probira.
Zbog toga WHO preporučuje da svaka država započne s probirom za barem jedno prioritetno stanje koje predstavlja važan javnozdravstveni problem u toj zemlji te da postupno proširuje program kako se budu razvijali stručni i organizacijski kapaciteti zdravstvenog sustava.
Podaci iz izvješća pokazuju da urođene mane čine sve veći udio smrtnosti djece mlađe od pet godina u brojnim dijelovima svijeta. Tako je između 2000. i 2023. godine udio smrti djece mlađe od pet godina povezanih s urođenim manama porastao s 1 na 4 posto u subsaharskoj Africi, dok je u južnoj Aziji porastao s 3 na čak 11 posto.
Stručnjaci ističu kako dio tog porasta ne znači nužno da je urođenih mana više nego prije, već da su zemlje ostvarile značajan napredak u smanjenju smrtnosti od zaraznih bolesti i drugih uzroka smrti koji se mogu spriječiti.
Primjeri uspješnih programa diljem svijeta
Novo izvješće WHO-a namijenjeno je prvenstveno ministarstvima zdravstva, osobito u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, kako bi lakše razvila programe probira prilagođene vlastitim potrebama.
WHO pritom ističe niz uspješnih primjera. Argentina je gotovo postigla univerzalni obuhvat probira novorođenčadi, dok je Brazil proširio nacionalni program na više životno ugrožavajućih stanja. Egipat je u primarnu zdravstvenu zaštitu uključio univerzalni probir sluha i kongenitalne hipotireoze.
Među najvećim programima ističe se Indija, koja je u posljednje tri godine pregledala više od 28 milijuna djece te kod oko 900 tisuća njih otkrila urođene mane i osigurala daljnju skrb. Filipini danas provode probir na 29 stanja kroz više od 7000 zdravstvenih ustanova, a program je zakonski obvezan i pokriven zdravstvenim osiguranjem.
Šri Lanka integrirala je probir u rutinsku zdravstvenu skrb te danas testira oko 80 posto novorođenčadi na kongenitalnu hipotireozu, dok Uganda provodi državni program ranog otkrivanja bolesti srpastih stanica, uz osigurano liječenje i dugoročno praćenje djece.
Poziv na uključivanje probira u redovnu zdravstvenu skrb
WHO poziva vlade da probir novorođenčadi, dijagnostiku i liječenje uključe u redovne zdravstvene usluge te programe univerzalne zdravstvene zaštite. Prioritet bi, ističu, trebala biti stanja koja predstavljaju značajan zdravstveni problem u pojedinoj zemlji, koja se mogu učinkovito otkriti te za koja postoje dostupne mogućnosti liječenja i praćenja.
Izvješće je nastalo na temelju globalnih konzultacija koje je organizirao WHO, a u kojima su sudjelovali predstavnici vlada, stručnjaci za javno zdravstvo, liječnici, istraživači, stručna društva, organizacije civilnog društva te obitelji djece s urođenim manama. Cilj konzultacija bio je utvrditi prioritete za jačanje sustava probira novorođenčadi, unapređenje dijagnostike te osiguravanje kvalitetne dugoročne skrbi za djecu kojoj je ona potrebna.
(Ordinacija.hr)
