Sve više istraživanja pokazuje da putovanja ne djeluju samo opuštajuće, nego mogu imati i mjerljive pozitivne učinke na mentalno i fizičko zdravlje — od smanjenja stresa do jačanja kognitivnih funkcija.
Putovanja većini ljudi znače odmor, promjenu okruženja i bijeg od svakodnevnog stresa. No osim što nas opuštaju i pune novom energijom, sve je više dokaza da putovanja mogu imati i stvarne, mjerljive učinke na zdravlje.
Od boljeg emocionalnog stanja i manje stresa, pa sve do pozitivnog utjecaja na mozak i srce – istraživanja pokazuju da putovanja mogu biti više od luksuza ili razonode. U nastavku donosimo sedam znanstveno i stručno potkrijepljenih razloga zbog kojih putovanja mogu doprinijeti duljem i kvalitetnijem životu.
1. Putovanja s bliskim osobama poboljšavaju emocionalno zdravlje
Prema podacima Gallup-Healthways indeksa dobrobiti, osobe koje putuju s obitelji i prijateljima imaju značajno višu razinu subjektivnog blagostanja u odnosu na one koji ne putuju.
Deborah Heisz, urednička direktorica časopisa Live Happy, ističe kako čak 49 % Amerikanaca redovito putuje, a oni koji putuju u društvu najbližih bilježe bolje emocionalno stanje.
Statistika također pokazuje razlike u navikama putovanja: oženjene osobe najčešće putuju s obitelji i prijateljima (56 %), slijede udovci (47 %), samci (43 %) te osobe u vezi (43 %). Najrjeđe putuju razvedene (37 %) i rastavljene osobe (30 %).

2. Istraživanje novih destinacija smanjuje stres i može štititi srce
Stručnjaci ističu da putovanja aktiviraju tijelo i um na više razina. Fizička aktivnost tijekom razgledavanja gradova, muzeja, parkova i prirodnih znamenitosti potiče kretanje i zdraviji način života.
Istodobno, odlazak na odmor omogućuje mentalni „reset” i smanjenje razine stresa. Jedno istraživanje pokazalo je da muškarci koji ne koriste godišnji odmor imaju i do 30 % veći rizik od smrti uzrokovane srčanim bolestima.
Na kognitivnoj razini, boravak u novim okruženjima potiče mozak na obradu novih informacija i učenje, što može smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti i do 47 %, navodi stručnjak Danny Arguetty.
3. Sjećanja na putovanja produljuju osjećaj sreće
Istraživanje objavljeno u časopisu Applied Research in Quality of Life pokazalo je da duljina odmora ne utječe značajno na dugoročnu sreću nakon putovanja – pozitivni učinci uglavnom su kratkotrajni.
Ipak, moguće ih je produljiti. Stručnjaci ističu da ponovno pregledavanje fotografija, prepričavanje doživljaja i održavanje uspomena aktivnima pomaže u očuvanju osjećaja zadovoljstva i nakon povratka kući.

4. Odmak od rutine omogućuje tijelu i umu oporavak
Putovanja omogućuju prekid svakodnevne rutine i stvaraju prostor za opuštanje i mentalni predah. Alicia Crosariol iz organizacije WorldNomads ističe kako joj putovanja pomažu da se udalji od posla, opusti i „prodiše”.
Tijekom putovanja ljudi više hodaju, manje sjede i češće se izlažu novim vrstama hrane, često i zdravijim opcijama poput svježeg voća ili laganih jela karakterističnih za određene regije.
5. Nova iskustva jačaju zdravlje mozga
Stručnjakinja Ruth Curran, autorica knjige Being Brain Healthy, naglašava važnost neuroplastičnosti — sposobnosti mozga da se mijenja i prilagođava.
Putovanja potiču mozak na stvaranje novih neuronskih veza jer uključuju nepoznate situacije, okuse, mirise i iskustva. Takva stimulacija, kaže Curran, ključna je za očuvanje zdravlja mozga i općeg kognitivnog funkcioniranja.
6. Boravak u prirodi i kampiranje povećavaju razinu sreće
Istraživanja pokazuju da djeca koja barem jednom godišnje kampiraju u prirodi kasnije postižu bolje školske rezultate te su, prema procjenama roditelja, zdravija i sretnija.
Mark Koep, osnivač platforme Campground Views, ističe kako kampiranje predstavlja jedan od rijetkih preostalih oblika istinske slobode te vjeruje da upravo iskustva boravka u prirodi mogu imati dugoročne pozitivne učinke na dobrobit.

7. Putovanja u inozemstvo potiču kreativnost i mentalni razvoj
Postoji teorija da boravak u inozemstvu može povećati kreativnost. Hajar Ali, osnivačica putničke tvrtke Urbane Nomads, ističe kako izlazak iz poznatog okruženja otvara nove perspektive i načine razmišljanja.
Kao primjer navodi vlastito iskustvo preseljenja u Ujedinjeno Kraljevstvo radi učenja polo sporta, naglašavajući kako takvi izazovi jačaju samopouzdanje i kreativno razmišljanje.
Ipak, jedno istraživanje upozorava da prečesto seljenje između različitih zemalja može imati suprotan učinak – osobe koje su živjele u previše različitih okruženja ponekad razvijaju površniji odnos prema iskustvima, što može umanjiti potencijalne kreativne koristi.
(Ordinacija.hr)




