Jednostrana glavobolja može biti posljedica stresa i životnog stila, ali i migrene, neuroloških poremećaja ili drugih zdravstvenih stanja koja zahtijevaju liječničku pažnju.
Glavobolja koja se javlja na lijevoj strani glave može biti posljedica različitih stanja – od primarnih glavobolja poput migrene i tenzijske glavobolje, do sekundarnih uzroka kao što su alergije, loš san ili druge bolesti. Iako se u mnogim slučajevima simptomi mogu ublažiti lijekovima bez recepta i odmorom, važno je potražiti liječničku pomoć ako je glavobolja jaka, učestala, dugotrajna ili praćena dodatnim simptomima.
1. Tenzijska glavobolja
Tenzijska glavobolja najčešći je oblik glavobolje te je najčešće povezana s fizičkim i emocionalnim stresom. Najčešći okidači uključuju:
- stiskanje ili škrgutanje zubima
- preskakanje obroka
- preopterećenost i iscrpljenost
- depresiju i anksioznost
- manjak sna
- bolove u vratu
Bol je obično blaga do umjerena te se najčešće osjeća s obje strane glave, iako se može pojaviti i jednostrano. Često se opisuje kao osjećaj pritiska u glavi, licu ili vratu.
2. Migrena
Migrena je primarni poremećaj glavobolje koji se često manifestira kao pulsirajuća bol na jednoj strani glave, uz niz pratećih simptoma. Napadi mogu trajati od 4 do 72 sata, a bol je obično umjerena do jaka i jasno lokalizirana.
Mogući simptomi uključuju:
- mučninu i povraćanje
- osjetljivost na svjetlo i zvuk
- nemir i iscrpljenost
- poremećaje vida (tzv. aura), poput bljeskova, cik-cak linija ili slijepih točaka
Postoji više vrsta migrena. Primjerice, vestibularna migrena može uzrokovati izraženu vrtoglavicu, a simptomi se značajno razlikuju od osobe do osobe. U nekim slučajevima migrena može zahvatiti i obje strane glave.
3. Klaster glavobolja
Klaster glavobolje su rijetke, ali izrazito jake i intenzivne. Javljaju se u skupinama napada koji mogu trajati od jednog do tri sata. Karakteristični simptomi uključuju:
- naglu, jaku bol na jednoj strani glave, najčešće iza oka
- vrlo brz porast intenziteta boli (u 10–15 minuta)
- nemir i agitaciju
- crvenilo i suzenje oka
- začepljen nos
- znojenje čela
- spuštene ili otečene vjeđe
Ove se glavobolje često javljaju noću i mogu se ponavljati nekoliko puta dnevno tijekom aktivnih faza, nakon kojih slijede razdoblja remisije koja mogu trajati mjesecima ili godinama.
U nekim slučajevima glavobolje postaju učestale i javljaju se 15 ili više dana mjesečno. Tada govorimo o kroničnoj dnevnoj glavobolji. Ona može uključivati:
- kroničnu migrenu
- kronične klaster glavobolje
- kroničnu tenzijsku glavobolju
- hemicrania continua
- intrakranijalnu hipotenziju
Ovakva stanja mogu značajno narušiti kvalitetu života te zahtijevaju liječničku obradu.
4. Čimbenici životnog stila
Na pojavu jednostranih glavobolja mogu utjecati i svakodnevne navike:
- prehrana (preskakanje obroka, određena hrana i pića kao okidači migrene)
- poremećaji spavanja i neredovit san
- stres i napetost
- okolišni čimbenici (jako svjetlo, mirisi, onečišćenje zraka, promjene vremena)
- fizički napor (osobito pretjerano vježbanje)
5. Neurološki uzroci
Glavobolja na jednoj strani može biti posljedica oštećenja ili nadražaja živaca u području glave i vrata. Moguća stanja uključuju:
Okcipitalna neuralgija – jaka, probadajuća bol u zatiljku i vratu koja se može širiti prema tjemenu i iza očiju, najčešće zbog pritiska na živce.
Giantocelularni arteritis – upala sljepoočne arterije koja može uzrokovati jednostranu glavobolju, bol u čeljusti, umor, povišenu temperaturu i gubitak vida. Ovo je hitno medicinsko stanje.
Trigeminalna neuralgija – kronično stanje uzrokovano oštećenjem trigeminalnog živca, koje dovodi do iznenadnih, vrlo jakih bolova koji mogu biti probadajući ili pekući.
6. Uobičajena zdravstvena stanja
Različite bolesti također mogu uzrokovati glavobolju:
- Sinusitis – upala sinusa koja uzrokuje bol u predjelu čela i lica, često jednostrano
- Alergije – reakcije koje uzrokuju upalu sinusa i osjećaj pritiska u glavi
- Potres mozga – blaga traumatska ozljeda mozga koja može izazvati jednostranu bol i promjene svijesti
- Visoki krvni tlak – u slučaju hipertenzivne krize može uzrokovati jaku glavobolju i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć
7. Rjeđa, ali ozbiljna stanja
Iako rjeđa, neka stanja mogu biti ozbiljna i zahtijevaju hitnu obradu:
- Glaukom – povećani očni tlak koji može uzrokovati bol iza oka i postupni gubitak vida
- Infekcije mozga (meningitis, encefalitis) – ozbiljne infekcije koje uzrokuju jaku glavobolju, povišenu temperaturu i druge neurološke simptome
- Moždani udar – poremećaj cirkulacije u mozgu koji može uzrokovati naglu i jaku glavobolju te neurološke ispade
8. Lijekovi kao uzrok glavobolje
Određeni lijekovi mogu izazvati glavobolje kao nuspojavu:
- hormonska terapija
- oralna kontracepcija i drugi hormonski pripravci
- nitrati (lijekovi za anginu pektoris)
- kofein
- neki analgetici
U većini slučajeva simptomi se povlače nakon prilagodbe terapije, no nikako se ne preporučuje samostalno prekidanje lijekova bez savjeta liječnika.
Glavobolja zbog prekomjerne uporabe lijekova
Prečesto uzimanje lijekova protiv bolova, osobito više od nekoliko puta tjedno, može dovesti do tzv. “rebound” ili medikamentozne glavobolje. Riječ je o stanju u kojem se glavobolje s vremenom učestalije vraćaju i mogu postati kronične, upravo zbog pretjerane upotrebe analgetika.
Ovaj problem najčešće se povezuje s nesteroidnim protuupalnim lijekovima (NSAID), kombinacijama analgetika i kofeina, triptanima, ergotaminima, opioidima te prekomjernim unosom kofeina.
Liječenje glavobolja
Liječenje se određuje prema uzroku i najčešće uključuje kombinaciju lijekova i promjena životnih navika.
Kod akutnih napadaja koriste se lijekovi poput NSAID-a, triptana, kombinacija kofeina i analgetika, dopaminskih antagonista te ergot alkaloida, dok se opioidi primjenjuju vrlo rijetko.
Preventivna terapija može uključivati antihipertenzive, antiepileptike, tricikličke antidepresive te biološku terapiju poput erenumaba.
Promjene životnog stila
U prevenciji i kontroli glavobolja važnu ulogu imaju svakodnevne navike poput:
- uravnotežene prehrane,
- redovite tjelesne aktivnosti,
- kvalitetnog sna,
- izbjegavanja poznatih okidača.
Također se preporučuju tehnike opuštanja, vođenje dnevnika simptoma te izbjegavanje alkohola i pušenja.
Kada se javiti liječniku
Hitnu medicinsku pomoć potrebno je potražiti u slučaju iznenadne i izrazito jake glavobolje, gubitka svijesti nakon ozljede glave ili naglog pogoršanja simptoma.
Liječniku se treba obratiti i ako se uz glavobolju javljaju povišena temperatura i ukočen vrat, smetnje govora, problemi s vidom ili ravnotežom, bol i crvenilo oka ili poteškoće s gutanjem.
(Ordinacija.hr)
