Nagli pad krvnog tlaka može biti prolazna pojava, ali i znak ozbiljnog zdravstvenog problema. Saznajte koji su njegovi najčešći uzroci, kako prepoznati simptome i kada je potrebno potražiti liječničku pomoć.
Nagli pad krvnog tlaka može se dogoditi iz različitih razloga – od bezazlenih situacija poput brzog ustajanja iz sjedećeg ili ležećeg položaja do ozbiljnih zdravstvenih stanja koja zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Kada govorimo o niskom krvnom tlaku ili hipotenziji, to znači da krv ne cirkulira dovoljno učinkovito do vitalnih organa, zbog čega oni mogu ostati bez dovoljne količine kisika i hranjivih tvari.
Kod nekih ljudi do pada tlaka dolazi zbog dehidracije ili naglog ustajanja, što može uzrokovati kratkotrajnu vrtoglavicu, omaglicu ili osjećaj slabosti. No, iznenadni pad krvnog tlaka može biti i znak ozbiljnijih problema, poput bolesti srca, toplinskog udara, unutarnjeg krvarenja ili ozbiljne infekcije.
Čak i pad sistoličkog (gornjeg) tlaka za samo 20 mmHg – primjerice sa 100 na 80 mmHg – kod nekih ljudi može izazvati simptome. Veći padovi mogu biti povezani sa stanjima koja zahtijevaju hitno liječenje.
Zašto dolazi do naglog pada krvnog tlaka?
Uzroci hipotenzije mogu biti različiti, a ponekad ih je teško odmah prepoznati jer se više čimbenika može pojaviti istodobno. Najčešće se dijele u nekoliko skupina:
Hipovolemija: kada tijelo nema dovoljno tekućine ili krvi
Hipovolemija je jedan od najčešćih uzroka niskog krvnog tlaka. Nastaje kada tijelo izgubi previše tekućine ili krvi ili kada se ne unosi dovoljno tekućine. Najčešći uzroci uključuju:
- dehidraciju
- izlaganje visokim temperaturama ili povišenu tjelesnu temperaturu
- jak proljev ili povraćanje
- bolesti bubrega
- teški pankreatitis (upalu gušterače), kod koje dolazi do izlijevanja tekućine u trbušnu šupljinu
- nagli gubitak krvi
Posebno ozbiljno stanje je hipovolemijski šok, koji se može javiti kada osoba izgubi više od 15 posto ukupnog volumena krvi. Kod takvog gubitka srce više ne može učinkovito opskrbljivati tijelo dovoljnom količinom krvi.
Kada srce ne može dovoljno učinkovito pumpati krv
Nagli pad krvnog tlaka može nastati i zbog smanjenog rada srca odnosno smanjenog srčanog minutnog volumena. To se može dogoditi kod određenih bolesti srca, hormonskih poremećaja ili zbog djelovanja nekih lijekova.
Mogući uzroci uključuju:
- kongestivno zatajenje srca
- bolest koronarnih arterija
- srčani udar (infarkt miokarda)
- bolesti srčanih zalistaka, uključujući suženje aortnog zaliska
- poremećaje srčanog ritma poput bradikardije (usporenog rada srca), ventrikularne tahikardije, supraventrikularne tahikardije, fibrilacije atrija i undulacije atrija
- lijekove poput alfa-blokatora i beta-blokatora koji mogu usporiti rad srca
- poremećaje endokrinog sustava, poput hipotireoze, hiperparatireoidizma i Addisonove bolesti
Širenje krvnih žila može naglo sniziti tlak
Kod vazodilatacije dolazi do širenja krvnih žila, zbog čega krvni tlak pada. Uzroci mogu biti:
- lijekovi koji šire krvne žile, poput blokatora kalcijevih kanala, blokatora receptora angiotenzina II, nitroglicerina, minoksidila i sildenafila
- disautonomija – poremećaj rada autonomnog živčanog sustava koji može utjecati na srce, krvne žile, probavni sustav i druge organe
- sepsa – ozbiljna reakcija organizma na infekciju
- anafilaksija – jaka alergijska reakcija cijelog tijela koja može dovesti do anafilaktičkog šoka
- acidoza – povećana razina kiselina u krvi
- neurogeni šok uzrokovan ozljedom mozga ili leđne moždine
Sindromi povezani s niskim krvnim tlakom
Kod nekih ljudi nagli padovi krvnog tlaka povezani su s određenim sindromima koji se ponavljaju tijekom svakodnevnih aktivnosti.
Neurogena ortostatska hipotenzija
Neurogena ortostatska hipotenzija javlja se kada promjena položaja tijela, primjerice ustajanje iz kreveta ili sa stolca, uzrokuje nagli pad tlaka. Najčešće je povezana s poremećajima autonomnog živčanog sustava, uključujući neurodegenerativne bolesti poput Parkinsonove bolesti i demencije s Lewyjevim tjelešcima, kao i oštećenje živaca povezano s dijabetesom.
Ortostatska hipotenzija
Ortostatska hipotenzija može nastati zbog smanjenog rada srca ili širenja krvnih žila. Mogu je uzrokovati i određeni lijekovi, uključujući diuretike, tricikličke antidepresive i neke lijekove za liječenje povišenog krvnog tlaka.
Sindrom hipotenzije u trudnoći
U kasnijoj trudnoći težina djeteta može pritiskati velike krvne žile, uključujući aortu i donju šuplju venu. Zbog toga se smanjuje povrat krvi prema srcu, što može uzrokovati pad krvnog tlaka.
Postprandijalna hipotenzija
Kod nekih ljudi krvni tlak pada nakon obroka jer se veća količina krvi usmjerava prema probavnom sustavu radi probave. Zbog toga se privremeno može smanjiti dotok krvi u mozak. Najčešća je kod starijih osoba i obično se javlja unutar 30 do 75 minuta nakon jela.
Vazovagalna sinkopa
Vazovagalna sinkopa nastaje kada tijelo pretjerano reagira na određene podražaje, poput pogleda na krv, jakog emocionalnog stresa ili straha. Posljedica može biti nagli pad krvnog tlaka i nesvjestica.
Situacijska refleksna sinkopa
Ovaj oblik nesvjestice povezan je s djelovanjem vagusnog živca. Može se pojaviti kod napinjanja tijekom pražnjenja crijeva, dizanja teškog tereta ili dugotrajnog stajanja. U nekim slučajevima može je potaknuti i mokrenje nakon uzimanja lijekova koji šire krvne žile.
Sinkopa povezana s karotidnom arterijom
Pritisak na unutarnju karotidnu arteriju na vratu može izazvati nagli pad tlaka. To se može dogoditi pri nošenju uskog ovratnika, brijanju ili okretanju glave, osobito kod starijih osoba ili osoba koje imaju suženje karotidnih arterija.
Koji su simptomi naglog pada krvnog tlaka?
Kada krvni tlak naglo padne, tijelo može ostati bez dovoljne količine kisika. Najčešći simptomi uključuju:
- zbunjenost
- zamućen vid
- omaglicu
- mučninu
- nesvjesticu
- bol u vratu ili leđima
- glavobolju
- osjećaj lupanja srca
Kod težih oblika hipotenzije mogu se pojaviti jaka vrtoglavica, gubitak svijesti i znakovi šoka.
Kada treba potražiti liječničku pomoć?
Ako se epizode niskog krvnog tlaka ponavljaju, čak i kada su simptomi blagi poput vrtoglavice nakon ustajanja, važno je razgovarati s liječnikom.
Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti ako se pojave znakovi šoka, odnosno kada pad krvnog tlaka onemogućuje dovoljan dotok krvi i kisika organima.
Upozoravajući znakovi uključuju:
- blijedu, hladnu i znojnu kožu
- ubrzano i plitko disanje
- otežano disanje
- jaku vrtoglavicu
- mučninu ili povraćanje
- osjećaj tjeskobe
- zbunjenost ili dezorijentiranost
- ubrzan rad srca
- preskakanje otkucaja srca
- suha usta
- smanjeno mokrenje ili tamnu mokraću
- nesvjesticu
Kako se dijagnosticira uzrok pada krvnog tlaka?
Mjerenje krvnog tlaka pokazuje koliko je tlak nizak, ali samo po sebi ne može otkriti zašto je do pada došlo. Liječnik će uzeti podatke o zdravstvenom stanju, obiteljskoj anamnezi, simptomima i lijekovima koje osoba uzima. Ovisno o situaciji, mogu se napraviti:
- Valsalvin manevar – test kojim se procjenjuje ortostatska hipotenzija
- krvne pretrage – za otkrivanje anemije, dijabetesa, hipoglikemije, problema sa štitnjačom, bubrezima i hormonskih poremećaja
- analiza mokraće – za procjenu funkcije bubrega
- EKG – za otkrivanje poremećaja srčanog ritma
- ehokardiogram – za pregled građe i funkcije srca
- CT, MR i rendgenske pretrage – za otkrivanje unutarnjeg krvarenja, problema sa srcem, bubrezima ili ozljeda mozga i kralježnične moždine
- test nagibnog stola – za procjenu reakcije krvnog tlaka i srca na promjenu položaja tijela
- test opterećenja srca – za procjenu rada srca tijekom fizičkog napora
Kako se liječi nagli pad krvnog tlaka?
Liječenje ovisi o uzroku. Ako stanje nije hitno, preporučuje se odmah sjesti ili leći i podignuti noge iznad razine srca. Kod dehidracije potrebno je nadoknaditi izgubljenu tekućinu. Ako su simptomi jaki, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.
Kod hipovolemijskog ili hemoragijskog šoka može biti potrebna intravenska primjena tekućine ili transfuzija krvi. Septički šok liječi se antibioticima, dok anafilaktički šok zahtijeva primjenu adrenalina.
Ako je uzrok problema jako širenje krvnih žila ili slabiji rad srca, liječnik može propisati lijekove koji pomažu u regulaciji krvnog tlaka ili poboljšavaju rad srca.
Kod osoba s teškom ortostatskom hipotenzijom ponekad se koristi fludrokortizon, lijek koji utječe na zadržavanje vode u organizmu. Kompresijske čarape također mogu pomoći jer sprječavaju zadržavanje krvi u nogama i potiču bolju cirkulaciju prema gornjem dijelu tijela.
Prognoza
U većini slučajeva nizak krvni tlak može se uspješno kontrolirati lijekovima i promjenama životnih navika. Međutim, neliječena ili nedovoljno kontrolirana hipotenzija može dovesti do ponavljajućih epizoda, povećanog rizika od padova i ozljeda, osobito kod starijih osoba.
Teški padovi krvnog tlaka koji smanjuju opskrbu tijela kisikom mogu uzrokovati oštećenje srca, mozga i drugih organa. Zato je važno razgovarati s liječnikom ako se simptomi ponavljaju ili postaju izraženiji.
(Ordinacija.hr)
