Istraživanje provedeno među više od 7700 zaposlenika pokazalo je da su oni koji rade na daljinu imali najvišu prosječnu razinu dobrobiti.
Nakon što je pandemija prošla, a potreba za masovnim radom na daljinu počela jenjavati, sve se češće počeo nametati stav da rad od kuće ipak nije toliko učinkovit kao rad iz ureda. Govorilo se da otežava suradnju, smanjuje komunikaciju među zaposlenicima te povećava osjećaj izoliranosti i negativno utječe na mentalno zdravlje. No, nova studija sugerira da bi slika mogla biti nešto drugačija.
Istraživači su analizirali podatke ankete u kojoj je sudjelovalo više od 7700 zaposlenika velike zdravstvene organizacije na jugozapadu SAD-a. U istraživanje su bili uključeni zaposlenici koji rade na daljinu, oni koji rade isključivo na radnom mjestu te zaposlenici u hibridnom modelu rada.
Rezultati pokazuju da je rad od kuće povezan s višom razinom dobrobiti zaposlenika, a mogao bi biti povezan i s time da zaposlenici dulje ostaju kod istog poslodavca. Studija je objavljena u časopisu Frontiers in Psychology.
Zaposlenici koji rade od kuće prijavili najveću dobrobit
Istraživanje se temeljilo na anketama provedenima 2023. godine. Zaposlenicima su postavljena različita pitanja kako bi istraživači procijenili njihov ukupni osjećaj dobrobiti na radnom mjestu.
Osim toga, trebali su opisati kulturu na svom radnom mjestu s tri do pet riječi. Istraživači su potom analizirali riječi koje su upućivale na pozitivnu povezanost s radnim mjestom. Među takvim pojmovima bili su uključivost, zajedništvo, briga i suradnja.
Rezultati su pokazali da su upravo zaposlenici koji rade na daljinu prijavili najvišu razinu dobrobiti. Njihova prosječna ocjena iznosila je 4,22 na ljestvici od pet bodova.
Slijedili su zaposlenici koji rade u hibridnom modelu, s prosječnom ocjenom 4,12, dok su zaposlenici koji rade isključivo na radnom mjestu imali najnižu prosječnu ocjenu – 3,89.
Rezultat je iznenadio istraživače jer su očekivali da bi upravo hibridni model mogao biti povezan s najvećom dobrobiti zaposlenika. Takav način rada, smatraju, potencijalno bi mogao ponuditi najbolje od oba svijeta – mogućnost rada izvan ureda, ali i povremeni kontakt s kolegama.
– Zapravo sam mislila da ćete biti najsretniji ako dio vremena radite izvan ureda. Tada s vremena na vrijeme možete vidjeti ljude i ostvariti taj ljudski kontakt – rekla je Stefanie Johnson, organizacijska psihologinja sa Sveučilišta Colorado Boulder i koautorica studije, za ScienceAlert.
Rad na daljinu ne mora značiti lošiju komunikaciju
Istraživači su analizirali i koliko se zaposlenici osjećaju povezano sa svojim radnim mjestom. Podaci su pokazali da su zaposlenici koji rade na daljinu nešto češće navodili pozitivnu povezanost s radnim mjestom. Njihov rezultat iznosio je 0,61, u usporedbi s 0,58 kod zaposlenika u hibridnom modelu i 0,55 kod onih koji rade na radnom mjestu.
Ipak, istraživači naglašavaju da ta razlika nije bila statistički značajna s obzirom na veličinu uzorka. Unatoč tome, rezultati dovode u pitanje pretpostavku da rad na daljinu sam po sebi otežava učinkovitu komunikaciju i suradnju među zaposlenicima.
– Zaposlenici koji rade na daljinu u našem su uzorku nešto češće navodili da osjećaju pozitivnu povezanost nego njihovi kolege koji rade u hibridnom modelu ili na radnom mjestu, što bi moglo upućivati na to da rad na daljinu nije nužno povezan s nižom razinom povezanosti, suradnje i zajedništva na radnom mjestu – navode autori studije.
Prema njihovom tumačenju, radno okruženje i osjećaj povezanosti mogli bi više ovisiti o načinima komunikacije nego o tome nalaze li se zaposlenici fizički u istom prostoru.
Manje zaposlenika koji rade od kuće napustilo organizaciju
Sličan obrazac istraživači su uočili i kada su analizirali odlazak zaposlenika iz organizacije.
Podaci su pokazali da je godinu dana nakon provedene ankete organizaciju napustilo 7,8 posto zaposlenika koji su radili na daljinu. Kod zaposlenika u hibridnom modelu ta je brojka iznosila 8,3 posto, dok je među zaposlenicima koji su radili na radnom mjestu iznosila 8,8 posto.
Ipak, razlika između skupina nije se smatrala statistički značajnom. Statistički značajan bio je drugi rezultat – zaposlenici koji su prijavili višu razinu dobrobiti imali su manju vjerojatnost da će napustiti organizaciju.
Treba li zaposlenicima omogućiti izbor?
Autori istraživanja naglašavaju da njihovi rezultati sigurno neće biti posljednja riječ u raspravi o tome je li bolji rad od kuće ili rad iz ureda. Ipak, smatraju da bi njihovi nalazi trebali biti dio šire rasprave, posebno zato što u nekim organizacijama rad od kuće očito može biti povezan s pozitivnim iskustvima zaposlenika.
– Ovo sugerira da ljudima treba omogućiti rad na daljinu ako ga žele – rekla je Johnson.
Prema njezinim riječima, oduzimanje mogućnosti zaposlenicima da sami odaberu način rada vjerojatno neće pomoći njihovoj dobrobiti. Autori istraživanja smatraju da su njihovi rezultati posebno važni u trenutku kada organizacije još uvijek pokušavaju definirati svoje politike rada na daljinu.
– U vrijeme kada mnoge organizacije aktivno raspravljaju o tome trebaju li zaposlenicima naložiti povratak u urede, ovi rezultati donose pravodobne spoznaje utemeljene na dokazima koje dovode u pitanje dosadašnje pretpostavke – zaključuju autori.
(Ordinacija.hr)
