Kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka, poznatije kao KMAT, neinvazivna je pretraga koja liječnicima daje precizan uvid u kretanje tlaka tijekom 24 sata. Za razliku od jednog mjerenja u ordinaciji, KMAT otkriva skrivene opasnosti i sprječava nepotrebno liječenje.
Jedan od najčešćih razloga za upućivanje na holter tlaka je sumnja na “sindrom bijele kute”, stanje u kojem pacijent zbog stresa ima povišen tlak isključivo u liječničkoj ordinaciji, dok su kućna mjerenja normalna. Budući da se to može dogoditi u do 70 posto slučajeva povišenog ambulantnog tlaka, KMAT je ključan za razlikovanje ovog fenomena od stvarne hipertenzije, čime se sprječava uvođenje nepotrebne terapije i njezinih nuspojava. Suprotno tome, pretraga otkriva i opasniju, maskiranu hipertenziju. Kod nje su nalazi u ordinaciji lažno uredni, ali je tlak povišen tijekom svakodnevnih aktivnosti, što nosi tihi, ali ozbiljan rizik od oštećenja srca, mozga i bubrega jer stanje ostaje neprepoznato i neliječeno.
Cjelodnevni monitoring pruža detaljan uvid
KMAT je neizostavan i kod pacijenata s već dijagnosticiranom, ali loše reguliranom hipertenzijom unatoč terapiji. Cjelodnevni monitoring pruža detaljan uvid u djelovanje lijekova i otkriva periode dana ili noći kada tlak nije pod kontrolom. Posebno je važna procjena noćnog kretanja tlaka. Fiziološki, tlak bi se tijekom spavanja trebao sniziti za deset do dvadeset posto. Izostanak tog noćnog pada, poznat kao “non-dipping” fenomen, značajan je i neovisan čimbenik rizika za moždani udar i druge kardiovaskularne događaje, a može se utvrditi isključivo 24-satnim mjerenjem. To omogućuje preciznije prilagođavanje antihipertenzivne terapije i smanjenje dugoročnih opasnosti.
Dijagnoza hipertenzije pomoću KMAT-a postavlja se na temelju strogih prosječnih vrijednosti: bolest postoji ako je 24-satni prosjek viši od 130/80 mmHg, dnevni viši od 135/85 mmHg, a noćni iznad 120/70 mmHg
Pretraga je ključna i za detekciju epizoda preniskog krvnog tlaka (hipotenzije) uzrokovane lijekovima te se preporučuje za specifične skupine, poput trudnica, starijih osoba, bubrežnih bolesnika i djece. Dijagnoza hipertenzije pomoću KMAT-a postavlja se na temelju strogih prosječnih vrijednosti: bolest postoji ako je 24-satni prosjek viši od 130/80 mmHg, dnevni viši od 135/85 mmHg, a noćni iznad 120/70 mmHg. Vrijednosti dobivene ovom metodom znatno su jače povezane s oštećenjem ciljnih organa i budućim kardiovaskularnim ishodima u odnosu na izolirana, jednokratna mjerenja u ordinaciji. Zbog toga se KMAT danas s pravom smatra zlatnim standardom i najpouzdanijim alatom za postavljanje dijagnoze i upravljanje arterijskom hipertenzijom.
( Ordinacija.hr )
