Iako ga mnogi slave kao revolucionarnu metodu za gubitak kilograma i poboljšanje zdravlja, najnovija istraživanja i stručnjaci upozoravaju na potencijalne rizike. Otkrivamo što je zapravo povremeni post, kako funkcionira i tko bi ga svakako trebao izbjegavati.
Povremeni post, poznat i kao “intermittent fasting“, nije dijeta u klasičnom smislu, već obrazac prehrane koji se fokusira na to kada jedete, a ne nužno što. Pristup se temelji na izmjeni razdoblja jela i posta, a popularnost je stekao zbog potencijalnih dobrobiti za regulaciju tjelesne težine. No, dok ga jedni smatraju jednostavnim alatom, sve su glasnija i upozorenja stručnjaka o mogućim rizicima, ističući da ovaj režim nikako nije primjeren za svakoga.
Metaboličko prebacivanje
Temeljni princip je produljenje razdoblja u kojem tijelo, nakon što potroši zalihe glukoze, počinje koristiti pohranjene masti kao izvor energije. Taj proces, poznat kao metaboličko prebacivanje, događa se nakon desetak sati gladovanja. U tom stanju razina inzulina značajno pada, što olakšava sagorijevanje masti, a potiče se i proces autofagije – staničnog “čišćenja” pri kojem se uklanjaju oštećene stanice i proteini, što može smanjiti upale.
Najpopularnija je 16/8, koja uključuje svakodnevni 16-satni post i osmosatni “prozor” za jelo, primjerice od 11 do 19 sati. Ovaj model je mnogima najpristupačniji jer često znači samo preskakanje doručka.
Postoji nekoliko metoda koje se mogu prilagoditi životnom stilu. Najpopularnija je 16/8, koja uključuje svakodnevni 16-satni post i osmosatni “prozor” za jelo, primjerice od 11 do 19 sati. Ovaj model je mnogima najpristupačniji jer često znači samo preskakanje doručka. Druga poznata metoda je dijeta 5:2, koja podrazumijeva normalnu prehranu pet dana u tjednu, dok se dva dana unos kalorija ograničava na otprilike 500 do 600, što nudi veću fleksibilnost tijekom tjedna.
Zabilježeni su i pozitivni učinci na zdravlje srca, uključujući snižavanje krvnog tlaka i razine lošeg kolesterola u krvi.
Istraživanja su pokazala niz potencijalnih dobrobiti. Najčešće se ističe gubitak tjelesne težine, koji je posljedica smanjenog kalorijskog unosa. Studije također sugeriraju poboljšanja u metaboličkom zdravlju, poput smanjene inzulinske rezistencije, što može pomoći u prevenciji dijabetesa tipa dva. Zabilježeni su i pozitivni učinci na zdravlje srca, uključujući snižavanje krvnog tlaka i razine lošeg kolesterola u krvi.
Nuspojave u početnom razdoblju prilagodbe
Ipak, praksa nije bez kontroverzi. Uobičajene nuspojave u početnom razdoblju prilagodbe, koje može trajati i do četiri tjedna, uključuju glavobolje, umor i razdražljivost. Mnogo ozbiljnije zvuče rezultati nedavnih studija koje povremeni post povezuju s čak dvostruko većim rizikom od smrti uslijed kardiovaskularnih bolesti. Dio stručnjaka upozorava da preskakanje doručka, česta praksa kod metode 16/8, može povisiti razinu hormona stresa i negativno utjecati na organizam u jutarnjim satima.
Povremeni post stoga nije siguran za sve. Ovaj način prehrane trebale bi izbjegavati trudnice i dojilje, djeca i adolescenti mlađi od 18 godina, te osobe s poviješću poremećaja u prehrani. Poseban oprez nužan je kod osoba s dijabetesom, pogotovo tipom jedan, i onih koji uzimaju određene lijekove. Prije uvođenja bilo kakvih drastičnih promjena u prehranu, ključno je posavjetovati se s liječnikom ili nutricionistom. ( Ordinacija.hr )
