Dok ljetne vrućine mame na osvježenje, voda skriva tihu opasnost koja je jedan od vodećih uzroka smrti djece u svijetu. Svjetski dan prevencije utapanja, koji se obilježava 25. srpnja, podsjetnik je na tragičnu, ali uglavnom sprječivu stvarnost.
Svakoga ljeta iznova se suočavamo s poražavajućom statistikom koja utapanje stavlja u sam vrh uzroka slučajnih smrti, posebice među najmlađima. Na globalnoj razini, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine život zbog utapanja izgubi oko 236.000 ljudi, što ovu tragediju čini jednim od deset vodećih uzroka smrti djece u dobi od pet do četrnaest godina. Ova tiha epidemija ne zaobilazi ni Hrvatsku, gdje je utapanje, odmah nakon prometnih nesreća, drugi najčešći uzrok smrtnosti od nenamjernih ozljeda kod djece. Iako precizni brojevi variraju, godišnje u Hrvatskoj u prosjeku život izgubi oko 85 osoba, a više od 90 posto svih globalnih slučajeva događa se u rijekama, jezerima, bunarima i bazenima.
Rizični čimbenici
Rizični čimbenici su brojni i često isprepleteni, no neki se jasno ističu. Dob je jedan od ključnih faktora, s najvišim stopama utapanja zabilježenim kod djece mlađe od pet godina, koja se zbog nedostatka svijesti o opasnosti mogu utopiti u svega nekoliko centimetara vode, brzo i bez buke. Spol također igra značajnu ulogu; statistike pokazuju da je stopa utapanja kod muškaraca više nego dvostruko viša nego kod žena, što se često pripisuje većoj izloženosti vodenim aktivnostima i sklonosti rizičnijem ponašanju, poput plivanja u osami ili konzumacije alkohola prije ulaska u vodu. Upravo je alkohol jedan od najopasnijih saveznika utapanja jer smanjuje koordinaciju, rasuđivanje i tjelesnu temperaturu, čineći i iskusne plivače ranjivima. Nepoznavanje plivačkih vještina, precjenjivanje vlastitih sposobnosti te kupanje na neuređenim i nepoznatim mjestima poput rijeka i jezera, gdje vrebaju opasnosti poput virova, naglih promjena dubine i raslinja, dodatno povećavaju rizik od tragičnog ishoda.
Opasnost se povećava i s klimatskim promjenama. Tijekom intenzivnih toplinskih valova sve više ljudi traži spas u vodi, provodeći dulje vrijeme na kupalištima, što automatski povećava izloženost riziku. Važno je razumjeti da se utapanje događa iznenada i tiho, suprotno dramatičnim prikazima na filmu. Žrtva često nije u stanju zvati u pomoć jer se bori za zrak, a cijeli proces može trajati manje od minute.
Upravo zbog toga što je utapanje u velikoj većini slučajeva moguće spriječiti, Ujedinjeni narodi su 2021. godine usvojili prvu Rezoluciju o globalnoj prevenciji utapanja i proglasili 25. srpnja danom posvećenim podizanju svijesti o ovom javnozdravstvenom problemu. Globalni napori usmjereni su na edukaciju i implementaciju jednostavnih, ali učinkovitih mjera koje svatko može primijeniti. Odgovornost leži na pojedincima, obiteljima i zajednicama, a znanje o prevenciji doslovno može značiti razliku između života i smrti.
Mjere koje spašavaju živote
Ključna i apsolutno najvažnija mjera prevencije je stalan i aktivan nadzor djece kada su u blizini bilo kakve vodene površine, bilo da se radi o moru, bazenu, jezeru ili čak kadi za kupanje. Odrasla osoba zadužena za nadzor trebala bi biti usredotočena isključivo na dijete, bez ometanja poput čitanja ili korištenja mobilnog telefona, jer je dovoljan samo trenutak nepažnje za tragediju. Postavljanje fizičkih prepreka, poput četverostrane ograde visoke najmanje 1,2 metra oko kućnih bazena, s vratima koja se sama zatvaraju i zaključavaju, dokazano smanjuje rizik. Učenje plivanja i vještina sigurnosti u vodi još je jedan temelj prevencije. Formalna poduka plivanja može smanjiti rizik od utapanja kod male djece za gotovo 90 posto, no važno je upamtiti da ni najbolji plivači nisu imuni na opasnosti te da nadzor i dalje ostaje neophodan. Prilikom boravka na otvorenim vodama ili sudjelovanja u vodenim sportovima, nošenje prsluka za spašavanje trebalo bi biti obavezno, osobito za djecu i slabije plivače. Na kraju, poznavanje postupaka oživljavanja (CPR) vještina je koja može spasiti život u ključnim minutama do dolaska hitne pomoći. Odgovorno ponašanje, koje uključuje izbjegavanje alkohola, plivanje u društvu i poštivanje upozorenja na kupalištima, zaokružuje niz mjera kojima svatko od nas može doprinijeti smanjenju crne statistike i učiniti ljeto sigurnijim za sve. ( Ordinacija.hr )
