Iako je tijelu potreban u malim količinama, mangan je esencijalan mineral čija je uloga nezamjenjiva. Održava zdravlje kostiju, štiti stanice od oštećenja i sudjeluje u ključnim metaboličkim procesima.
Mangan je mineral o kojem se ne govori često kao o magneziju ili kalciju, no njegova važnost za ljudsko zdravlje nimalo ne zaostaje. Iako se u tijelu odrasle osobe nalazi tek 12 do 20 miligrama, uglavnom pohranjenih u kostima, jetri, gušterači i bubrezima, on je ključan za desetke biokemijskih procesa. Njegova prva uloga jest očuvanje zdravlja kostiju. Mangan je esencijalan za pravilan razvoj i održavanje koštanog tkiva. U sinergiji s drugim mineralima poput kalcija, cinka i bakra, on podupire mineralnu gustoću kostiju, što je od posebne važnosti za starije odrasle osobe, a naročito žene u postmenopauzi, kod kojih se povećava rizik od osteoporoze i prijeloma. Istraživanja pokazuju da kombinacija ovih nutrijenata može pomoći u smanjenju gubitka koštane mase u kralježnici.
Gradi čvrste temelje našeg tijela
Osim što gradi čvrste temelje našeg tijela, mangan djeluje i kao moćan čuvar stanica. Sastavni je dio enzima superoksid dismutaze (SOD), koji se smatra jednim od najvažnijih antioksidansa u organizmu. Antioksidansi štite tijelo od slobodnih radikala, nestabilnih atoma koji oštećuju stanice i doprinose razvoju kroničnih bolesti, uključujući bolesti srca i rak. SOD specifično neutralizira superoksid, jedan od najopasnijih slobodnih radikala, pretvarajući ga u manje štetne molekule. Zbog toga se adekvatan unos mangana, koji je ključan za aktivnost SOD-a, izravno povezuje sa smanjenim rizikom od bolesti uzrokovanih oksidativnim stresom.
Djeluje kao kofaktor, odnosno “pomoćnik” koji aktivira brojne enzime ključne za preradu hranjivih tvari. Sudjeluje u metabolizmu aminokiselina, kolesterola, glukoze i ugljikohidrata, pomažući tijelu da iz hrane izvuče energiju i iskoristi gradivne elemente.
Nadalje, mangan je nezaobilazan kotačić u složenom stroju metabolizma. Djeluje kao kofaktor, odnosno “pomoćnik” koji aktivira brojne enzime ključne za preradu hranjivih tvari. Sudjeluje u metabolizmu aminokiselina, kolesterola, glukoze i ugljikohidrata, pomažući tijelu da iz hrane izvuče energiju i iskoristi gradivne elemente. Bez dovoljnih količina mangana, ovi vitalni procesi ne bi se mogli odvijati učinkovito. Osim toga, pomaže tijelu u iskorištavanju niza vitamina, kao što su kolin, tiamin te vitamini C i E, te osigurava pravilnu funkciju jetre, čime je njegova uloga u općem zdravlju još i izraženija.
Djeluje kao poznati vazodilatator, što znači da pomaže u širenju krvnih žila i tako poboljšava protok krvi prema mozgu. Adekvatna razina mangana može smanjiti rizik od moždanog udara.
Njegov utjecaj seže i do najsloženijeg organa – mozga. Mangan je esencijalan za zdravo funkcioniranje živčanog sustava i često se koristi kao podrška u liječenju određenih neuroloških poremećaja. Djeluje kao poznati vazodilatator, što znači da pomaže u širenju krvnih žila i tako poboljšava protok krvi prema mozgu. Adekvatna razina mangana može smanjiti rizik od moždanog udara. Također, može se vezati za neurotransmitere i potaknuti brži i učinkovitiji prijenos električnih impulsa, što posljedično poboljšava kognitivne funkcije. Iako je veza još predmet istraživanja, neke studije sugeriraju da su niže razine mangana u krvi povezane s povećanim rizikom od epileptičkih napadaja.
Regulacija i zaštita
Uloga mangana u regulaciji ključnih tjelesnih funkcija proteže se i na endokrini sustav. Značajno je koncentriran u gušterači, gdje sudjeluje u proizvodnji inzulina, hormona koji uklanja šećer iz krvi. Stoga mangan može doprinijeti pravilnom izlučivanju inzulina i pomoći u stabilizaciji šećera u krvi. Istraživanja su pokazala da osobe s dijabetesom često imaju niže razine mangana u krvi, iako još nije posve jasno je li niska razina uzrok ili posljedica bolesti. Osim toga, mangan je esencijalan kofaktor u proizvodnji tiroksina, vitalnog hormona štitnjače koji regulira apetit, metabolizam i tjelesnu težinu. Nedostatak mangana mogao bi doprinijeti hipotireozi i hormonskoj neravnoteži.
Oporavak i obrana
Zbog svoje antioksidativne uloge, mangan pomaže u smanjenju upalnih procesa u tijelu. Znanstveni dokazi podupiru tezu da kombinacija mangana s glukozaminom i kondroitinom može ublažiti bolove povezane s osteoartritisom, degenerativnom bolesti zglobova. Nadalje, ovaj mineral u tragovima igra i važnu ulogu u procesu zacjeljivanja rana. Za oporavak oštećenog tkiva potrebna je pojačana proizvodnja kolagena, a mangan je neophodan za sintezu aminokiseline prolin, koja je temelj za formiranje kolagena u stanicama kože. Neka ranija istraživanja pokazuju da primjena obloga s manganom, kalcijem i cinkom na kronične rane može ubrzati njihovo zacjeljivanje.
Preporučeni dnevni unos za odrasle iznosi između 1,8 i 2,3 miligrama, što se lako može postići prehranom. Najbolji izvori mangana su cjelovite žitarice (smeđa riža, zob, kvinoja), sjemenke i orašasti plodovi (lješnjaci, bademi, pinjoli), mahunarke (slanutak, grah)
Budući da je nedostatak mangana izuzetno rijedak kod ljudi koji se uravnoteženo hrane, posezanje za suplementima uglavnom nije potrebno. Preporučeni dnevni unos za odrasle iznosi između 1,8 i 2,3 miligrama, što se lako može postići prehranom. Najbolji izvori mangana su cjelovite žitarice (smeđa riža, zob, kvinoja), sjemenke i orašasti plodovi (lješnjaci, bademi, pinjoli), mahunarke (slanutak, grah), lisnato zeleno povrće poput špinata te školjke, posebno dagnji. I ananas i crni čaj mogu značajno doprinijeti dnevnom unosu. Važno je održavati ravnotežu jer, kao i kod svakog nutrijenta, i prekomjeran unos može biti štetan.
( Ordinacija.hr )
