U Zavodu navode i da je za programe socijalne reintegracije u 2025. godini izdvojeno oko 540 tisuća eura, što je 20 posto više nego godinu prije.
Oko 12.000 osoba godišnje se u Hrvatskoj liječi zbog problema povezanih s drogama, alkoholom, kockanjem i igranjem videoigara, a novi Projekt socijalne reintegracije trebao bi im omogućiti lakši pristup obrazovanju, zapošljavanju, stambenom zbrinjavanju i drugim oblicima potpore. Projekt je krajem srpnja usvojilo vladino Povjerenstvo za ovisnosti i ponašajne ovisnosti, a njime se prvi put obuhvaćaju osobe liječene zbog problema s alkoholom, kockanjem i igranjem videoigara.
Oporavak je više od prestanka uzimanja droge ili alkohola
Za mnoge osobe nakon završetka liječenja počinje najteži dio oporavka. Povratak svakodnevnom životu često otežavaju nezaposlenost, prekid školovanja, narušeni obiteljski odnosi, neriješeno stambeno pitanje i stigma, zbog čega stručnjaci upozoravaju da uspjeh liječenja ne ovisi samo o prestanku uzimanja sredstva ovisnosti, nego i o mogućnosti da osoba ponovno pronađe svoje mjesto u zajednici.
Drugim riječima, uspjeh liječenja danas se više ne mjeri samo apstinencijom nego i time može li osoba ponovno živjeti samostalno, raditi, graditi zdrave odnose i aktivno sudjelovati u životu zajednice.
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) ističu da je socijalna reintegracija ključan dio procesa oporavka. Osim liječenja i rehabilitacije, ona uključuje obrazovanje, zapošljavanje, psihosocijalnu podršku te mjere kojima se nastoje smanjiti stigmatizacija, diskriminacija i socijalna isključenost osoba koje su se liječile zbog problema ovisnosti. Drugim riječima, uspjeh liječenja danas se više ne mjeri samo apstinencijom nego i time može li osoba ponovno živjeti samostalno, raditi, graditi zdrave odnose i aktivno sudjelovati u životu zajednice. U projektu se pritom koristi koncept tzv. “kapitala za oporavak”, kojim se označavaju osobni, obiteljski i društveni resursi potrebni za dugoročno održavanje oporavka.
Aktivno traženje posla i vaučeri
Projekt predstavlja unaprijeđeni nacionalni okvir socijalne reintegracije kojim se želi povećati dostupnost mjera potpore u svim hrvatskim županijama te bolje povezati zdravstveni sustav, socijalnu skrb, obrazovanje, zapošljavanje i organizacije civilnog društva. Time se želi osigurati da osobe koje završe liječenje ne ostanu bez podrške u razdoblju kada se ponovno uključuju u svakodnevni život.
Proširenje programa odražava i promjene u razumijevanju ovisnosti. Uz ovisnosti o drogama, danas se sve veća pozornost posvećuje problemima povezanima s alkoholom te ponašajnim ovisnostima poput kockanja i igranja videoigara, zbog čega će i osobe liječene zbog tih poremećaja prvi put imati pristup istim mjerama socijalne reintegracije.
Projekt se temelji na četiri područja potpore – obrazovanju, zapošljavanju, stambenom zbrinjavanju i psihosocijalnoj podršci.
Korisnicima će biti omogućeno završavanje osnovnog ili srednjoškolskog obrazovanja, prekvalifikacije i drugih programa obrazovanja odraslih, uz profesionalno usmjeravanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje radi odabira zanimanja koje odgovara njihovim sposobnostima i potrebama tržišta rada.
Uz profesionalno usmjeravanje, korisnicima će biti dostupne radionice za aktivno traženje posla, razvoj karijere, obrazovanje putem sustava vaučera te mjere aktivne politike zapošljavanja. Bit će imenovani koordinatori u zdravstvenom, socijalnom i sustavu zapošljavanja koji će pratiti korisnike kroz različite faze oporavka te povezivati institucije. Time se želi izbjeći da osobe nakon završetka liječenja ostanu bez podrške ili se izgube između različitih sustava.
Predviđeni su posebni programi za žene, maloljetnike i druge ranjive skupine, uklanjanje dijela administrativnih prepreka za uključivanje u program te sustavno praćenje uspješnosti i rizika od ponovnog razvoja ovisnosti.
Provedba projekta pratit će se kroz sustav unutarnje i vanjske evaluacije, pri čemu će se pratiti broj uključenih korisnika, njihovo uključivanje u obrazovanje i zapošljavanje, korištenje mjera stambene i psihosocijalne podrške te kontinuitet liječenja, kako bi se program mogao kontinuirano unaprjeđivati.
Do sada zaposleno više od tisuću osoba nakon liječenja
Novi projekt nadovezuje se na program resocijalizacije koji se u Hrvatskoj provodi od 2007. godine. Po podacima HZJZ-a, do kraja 2025. godine profesionalno usmjeravanje i procjenu radne sposobnosti prošlo je 1346 osoba. U obrazovne programe uključeno ih je 437, dok je 1224 korisnika ostvarilo pravo na školovanje koje je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Zaposlenje je u tom razdoblju ostvarilo 1235 osoba, a više od 15.000 korisnika koristilo je različite oblike psihosocijalne podrške koje su pružale organizacije civilnog društva. U Zavodu navode i da je za programe socijalne reintegracije u 2025. godini izdvojeno oko 540 tisuća eura, što je 20 posto više nego godinu prije.
Očekuju da će novi projekt pridonijeti većoj dostupnosti obrazovanja, zapošljavanja i drugih oblika potpore koji mogu biti presudni za uspješan povratak u zajednicu. Krajnji je cilj smanjiti stigmatizaciju i socijalnu isključenost, ojačati samostalnost osoba koje se oporavljaju od ovisnosti te smanjiti rizik od ponovnog razvoja ovisnosti kako bi oporavak završio trajnim uključivanjem u zajednicu, a ne samo izlaskom iz sustava liječenja.
piše: Vedrana Larva/ Hina
