Mikrovaskularna angina, poznata i kao ‘srčani sindrom X’, medicinska je zagonetka koja uzrokuje stvarne srčane simptome unatoč naizgled zdravim arterijama. Ovo stanje, koje nesrazmjerno pogađa žene, godinama može ostati neprepoznato, ostavljajući pacijentice u boli i strahu.
Zamislite osjećaj pritiska u prsima, bol koja vas plaši i tjera da potražite hitnu liječničku pomoć. No, nakon detaljnih pretraga, uključujući i koronarnu angiografiju, liječnik vam kaže da su vaše glavne srčane arterije prohodne. To je frustrirajući scenarij koji proživljavaju mnogi, osobito žene, a uzrok njihovih tegoba često se krije u stanju zvanom mikrovaskularna angina. Ponekad nazivana i srčani sindrom X, problem nije u velikim krvnim žilama, glavnim ‘autocestama’ srca, već u mreži najmanjih krvnih žila koje opskrbljuju srčani mišić kisikom. Te sićušne žile, poznate kao mikrovaskulatura, ne vide se na standardnom angiogramu, zbog čega ih se lako previdi kao izvor boli.
Bol i pri mirovanu
Simptomi mikrovaskularne angine mogu biti varljivi. Bol se najčešće opisuje kao osjećaj težine, stezanja ili pritiska u prsima, slično klasičnoj angini, i može trajati duže od petnaest minuta. Obično se javlja tijekom fizičkog napora ili stresa, no za razliku od klasične angine, može se pojaviti i u mirovanju. Međutim, kod žena simptomi često mogu biti atipični, što dodatno komplicira dijagnozu. Žene mogu osjećati izniman umor koji ne prolazi ni nakon odmora, izraženu kratkoću daha, mučninu i probavne smetnje. Bol se također može manifestirati u leđima, čeljusti ili ruci, bez prepoznatljivog osjećaja pritiska u prsima. Zbog toga se tegobe često pogrešno pripisuju anksioznosti ili problemima sa želucem.
Kod žena simptomi često mogu biti atipični, što dodatno komplicira dijagnozu. Žene mogu osjećati izniman umor koji ne prolazi ni nakon odmora, izraženu kratkoću daha, mučninu i probavne smetnje. Bol se također može manifestirati u leđima, čeljusti ili ruci,
Dva su osnovna mehanizma koja uzrokuju ovo stanje: nemogućnost mikrovaskulature da se pravilno proširi kako bi povećala protok krvi pri naporu ili njezin grč (spazam) koji smanjuje dotok krvi čak i kada tijelo miruje. Ovo stanje češće pogađa žene, a veza s hormonalnim promjenama je vrlo izražena, osobito u razdoblju oko i nakon menopauze. Smatra se da pad razine estrogena igra značajnu ulogu jer taj hormon utječe na zdravlje i funkciju unutarnje stijenke krvnih žila. Osim toga, estrogen utječe i na način na koji mozak procesuira bol. Uz hormonalne faktore, rizik povećavaju i klasični kardiovaskularni čimbenici poput dijabetesa, visokog krvnog tlaka, povišenog kolesterola i pušenja.
Za postavljanje točne dijagnoze potrebne su naprednije pretrage poput stres testa s magnetskom rezonancijom srca ili specijaliziranih testova tijekom kateterizacije za procjenu funkcije malih krvnih žila.
Dijagnostički put može biti dug i iscrpljujuć. Mnoge pacijentice godinama obilaze liječnike, a njihove se tegobe odbacuju kao nevažne jer standardni testovi ne pokazuju ništa alarmantno. Za postavljanje točne dijagnoze potrebne su naprednije pretrage poput stres testa s magnetskom rezonancijom srca ili specijaliziranih testova tijekom kateterizacije za procjenu funkcije malih krvnih žila. ( Ordinacija.hr )
