Novo istraživanje pokazuje koliko su zdravlje krvnih žila i zdravlje mozga povezani. Kontrola krvnog tlaka i šećera u krvi te prestanak pušenja mogli bi imati važnu ulogu u očuvanju pamćenja u starijoj dobi.
Briga o srcu i krvnim žilama u srednjoj životnoj dobi mogla bi donijeti još jednu veliku korist – više godina života bez demencije. Novo istraživanje povezalo je izostanak triju važnih vaskularnih čimbenika rizika s gotovo 13 dodatnih godina bez razvoja ove bolesti.
Riječ je o pušenju, dijabetesu i povišenom odnosno neodgovarajuće reguliranom krvnom tlaku. Rezultati pokazuju da zdravlje mozga ne počinje tek u starijoj dobi, nego se u velikoj mjeri gradi desetljećima prije pojave prvih problema s pamćenjem.
Kako prenosi portal Health, ljudi koji u srednjoj dobi nisu pušili, nisu imali dijabetes i imali su uredan krvni tlak živjeli su prosječno gotovo 13 godina dulje bez demencije nego sudionici kod kojih su bila prisutna sva tri čimbenika rizika.
Praćenje dulje od 26 godina
Istraživanje, objavljeno u časopisu Neurology Open Access, obuhvatilo je 12.409 odraslih osoba iz četiri američke zajednice. Njihova prosječna dob na početku praćenja bila je 56 godina, a nitko tada nije imao demenciju.
Ispitanici su praćeni u prosjeku nešto više od 26 godina. Tijekom tog razdoblja istraživači su pomoću liječničkih pregleda, testova kognitivnih sposobnosti, telefonskih razgovora te bolničke dokumentacije i podataka o smrtnosti pratili razvoj demencije.
Kod 3008 sudionika tijekom praćenja dijagnosticirana je demencija, dok su 5238 osobe preminule bez prethodno zabilježene dijagnoze.
Sudionici koji nisu imali nijedan od promatranih čimbenika rizika proveli su u prosjeku 30,1 godinu bez demencije, računajući od približno 55. godine života. Oni kod kojih su bila prisutna sva tri čimbenika bez demencije su prosječno živjeli 17,5 godina. Razlika je iznosila 12,6 godina.
Srce i mozak povezani su krvnim žilama
Pušenje, dijabetes i visoki krvni tlak ne ugrožavaju samo srce. Svi ti čimbenici mogu oštetiti krvne žile koje mozak opskrbljuju kisikom i hranjivim tvarima.
Dugotrajno povišen krvni tlak može oštetiti sitne krvne žile u mozgu, dok šećerna bolest pridonosi upalama i promjenama na stijenkama krvnih žila. Pušenje dodatno ubrzava njihovo sužavanje i propadanje te povećava rizik od moždanog udara.
Posljedice se mogu nakupljati godinama, bez vidljivih simptoma. Smanjen dotok krvi, kronična upala i oštećenja moždanog tkiva s vremenom mogu pridonijeti slabljenju kognitivnih sposobnosti i razvoju vaskularne ili drugih oblika demencije.
Prevencija ne znači da će demencija nestati, ali može omogućiti više zdravih godina i pomaknuti pojavu bolesti u kasniju dob, objasnio je za Health jedan od autora istraživanja, dr. Josef Coresh, osnivač Instituta za optimalno starenje pri Medicinskom fakultetu NYU Grossman.
Prevencija treba početi mnogo ranije
Jedna od najvažnijih poruka istraživanja jest da s brigom o zdravlju mozga ne treba čekati starost. Procesi koji će desetljećima poslije dovesti do problema s pamćenjem mogu započeti već tijekom četrdesetih i pedesetih godina.
Zbog toga srednja životna dob predstavlja važno razdoblje za provjeru krvnog tlaka i šećera u krvi, prestanak pušenja te liječenje već postojećih bolesti.
Promjene ne moraju biti dramatične niti se dogoditi preko noći. Važno je redovito pratiti zdravstvene pokazatelje i uz pomoć liječnika reagirati ako su vrijednosti izvan preporučenih granica.
To uključuje:
- redovito mjerenje krvnog tlaka
- kontrolu glukoze i HbA1c vrijednosti prema preporuci liječnika
- prestanak pušenja
- redovitu tjelesnu aktivnost
- održavanje primjerene tjelesne mase
- prehranu s manje ultraprerađenih namirnica
- kontrolu kolesterola i drugih masnoća u krvi
- dovoljno kvalitetnog sna
- redovite liječničke preglede.
- Nisu važna samo tri čimbenika
Iako su rezultati ohrabrujući, stručnjaci upozoravaju da izbjegavanje pušenja, dijabetesa i visokog krvnog tlaka nije jamstvo da osoba neće razviti demenciju. Na rizik utječu i dob, genetika, obrazovanje, tjelesna aktivnost, prehrana, kvaliteta sna, sluh, društvena povezanost, razina kolesterola, pretilost i dostupnost zdravstvene skrbi.
Ljudi koji bolje reguliraju krvni tlak i šećer često istodobno više vježbaju, kvalitetnije se hrane, bolje spavaju i redovitije odlaze liječniku. I ti čimbenici mogu djelomično objasniti zašto su u istraživanju dulje živjeli bez demencije.
Važno je naglasiti i da je istraživanje bilo promatračko. Ono je otkrilo snažnu povezanost, ali ne može dokazati da je izostanak triju čimbenika izravno uzrokovao dodatnih 12,6 godina bez demencije. Sva tri čimbenika procijenjena su samo jednom, u srednjoj životnoj dobi, pa nisu obuhvaćene moguće promjene tijekom praćenja. Uz to, samo 176 sudionika imalo je sva tri čimbenika rizika.
Ipak, rezultati podupiru sve više dokaza da je ono što čuva srce dobro i za mozak. Prestanak pušenja te pravodobno prepoznavanje i liječenje dijabetesa i visokog krvnog tlaka neće ukloniti svaki rizik, ali mogu povećati izglede za dulji i zdraviji život uz očuvane kognitivne sposobnosti.
Ordinacija.hr
