Većina zaraženih nema nikakve simptome, no kod dijela ljudi može se razviti bolest nalik gripi, dok u rijetkim slučajevima virus može zahvatiti mozak i moždane ovojnice.
Sezona komaraca ujedno je i razdoblje u kojem se češće bilježe infekcije virusom Zapadnog Nila, koji se posljednjih tjedana ponovno širi u više europskih zemalja. Iako većina zaraženih nema nikakve simptome, kod dijela ljudi može se razviti febrilna bolest nalik gripi, dok u rijetkim slučajevima virus može zahvatiti mozak i moždane ovojnice te uzrokovati ozbiljne komplikacije.
Virus Zapadnog Nila (VZN) pripada obitelji flavivirusa. Prvi put je izoliran 1937. godine iz krvi žene iz provincije Zapadnog Nila u Ugandi, a osim ljudi može zaraziti i ptice, komarce, konje i neke druge sisavce. U prirodi se održava prvenstveno između komaraca i ptica, dok su ljudi i konji tzv. slijepe ulice infekcije – što znači da se virus s njih ne može dalje širiti ubodom komarca.
Infekcije virusom Zapadnog Nila najčešće se pojavljuju tijekom kasnog ljeta i rane jeseni, kada su komarci najaktivniji.
Širi se Europom
Virus Zapadnog Nila i ove sezone bilježi se u više europskih zemalja. Prema najnovijim podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), do 21. kolovoza u Europi je zabilježeno 625 lokalno stečenih slučajeva u 12 zemalja. Najviše slučajeva prijavljeno je u Italiji, Grčkoj i Španjolskoj, infekcije su zabilježene i u Srbiji, Albaniji i na Kosovu, a Hrvatski zavod za javno zdravstvo u ponedjeljak je potvrdio tri slučaja zaraze i u Hrvatskoj.
Posebno ozbiljna situacija trenutačno je u Sjevernoj Makedoniji, gdje su potvrđena najmanje 43 slučaja, a pet osoba je preminulo. Većina oboljelih je s područja Skoplja, gdje je početkom kolovoza proglašena epidemija. Virus je potvrđen i kod uginulog gavrana, što dodatno potvrđuje njegovu prisutnost u populaciji ptica, koje su prirodni rezervoar virusa.
Kako se prenosi?
Virus se na čovjeka najčešće prenosi ubodom zaražene ženke komarca. Komarac se zarazi kada ubode zaraženu pticu, najčešće divlju pticu selicu. Virus je pronađen u brojnim vrstama komaraca, a najčešće u onima iz roda Culex, kao i u nekim vrstama roda Aedes i Anopheles.
Čovjek se ne može zaraziti virusom Zapadnog Nila uobičajenim kontaktom s oboljelom osobom. Također, nema dokaza da virus prenose krpelji ili drugi insekti.
U vrlo rijetkim slučajevima virus se može prenijeti transfuzijom krvi, transplantacijom organa ili s trudnice na fetus kroz posteljicu. Sva darovana krv testira se na virus, pa je rizik zaraze putem transfuzije vrlo malen.
Sam ubod zaraženog komarca ne znači da će osoba razviti bolest. Većina zaraženih nema nikakve simptome. Ako se bolest ipak pojavi, simptomi se najčešće razvijaju tri do 14 dana nakon uboda zaraženog komarca.
Koji su simptomi infekcije virusom Zapadnog Nila?
Velika većina zaraženih nema nikakve simptome i neće ni znati da su bili zaraženi.
Procjenjuje se da otprilike jedna od pet zaraženih osoba razvije tzv. groznicu Zapadnog Nila, odnosno blagu febrilnu bolest nalik gripi. Najčešći simptomi su:
- povišena tjelesna temperatura
- glavobolja
- bolovi u tijelu
- umor
- kožni osip, najčešće na trupu
- povećani limfni čvorovi
- ponekad bolovi ili otečenost zglobova
Budući da su simptomi slični drugim virusnim infekcijama, blaži slučajevi često ostanu neprepoznati.
Kod manjeg broja zaraženih virus može prijeći krvno-moždanu barijeru i zahvatiti središnji živčani sustav. Tada može doći do razvoja meningitisa, encefalitisa ili meningoencefalitisa. Procjenjuje se da se takav teži oblik razvije u otprilike jedne od 150 zaraženih osoba.
Simptomi ozbiljne neurološke bolesti mogu uključivati:
- jaku glavobolju
- visoku temperaturu
- ukočenost vrata
- zbunjenost ili dezorijentiranost
- poremećaj svijesti
- izrazitu pospanost
- slabost mišića
- drhtanje
- konvulzije
- paralizu
- u najtežim slučajevima komu
Teški oblici bolesti mogu biti životno ugrožavajući.
Tko ima veći rizik od teškog oblika bolesti?
Iako se svatko može zaraziti virusom Zapadnog Nila, teži oblici bolesti češći su kod starijih osoba, osobito osoba starijih od 50 godina.
Povećan rizik postoji i kod osoba oslabljenog imuniteta, primjerice oboljelih od određenih vrsta raka te osoba koje uzimaju imunosupresivnu terapiju. Većina ljudi koji razviju blaži oblik bolesti potpuno se oporavi.
Kako se dijagnosticira infekcija?
Ako liječnik posumnja na infekciju virusom Zapadnog Nila, može zatražiti krvnu pretragu kojom se traže protutijela na virus.
Kod osoba sa simptomima koji upućuju na zahvaćenost središnjeg živčanog sustava može se napraviti i lumbalna punkcija, odnosno analiza cerebrospinalne tekućine, kako bi se utvrdili znakovi infekcije.
Kako se liječi virus Zapadnog Nila?
Ne postoji specifičan lijek protiv infekcije virusom Zapadnog Nila niti specifična antivirusna terapija.
Kod blažih oblika bolesti liječenje je simptomatsko i usmjereno na ublažavanje tegoba. Osobama s težim oblikom bolesti potrebno je bolničko liječenje i intenzivna potporna terapija.
Ona može uključivati:
- intravensku primjenu tekućine
- pomoć pri disanju, uključujući respirator
- liječenje i prevenciju drugih infekcija
- intenzivnu zdravstvenu i sestrinsku skrb
Trenutačno ne postoji cjepivo za ljude protiv virusa Zapadnog Nila. Zbog toga je najvažnija mjera zaštite izbjegavanje uboda komaraca.
Ubod komarca ne znači automatski da ste zaraženi
Ako vas je ubo komarac, samo zbog toga nije potrebno testiranje na virus Zapadnog Nila. Većina uboda ne dovodi do zaraze, a većina zaraženih nema simptome ili razvije samo blagu bolest.
Ipak, liječniku se treba javiti ako nakon uboda komarca razvijete simptome poput povišene temperature, jake glavobolje, ukočenosti vrata, zbunjenosti, slabosti mišića, poremećaja svijesti ili osjetljivosti očiju na svjetlost.
Kod pojave ozbiljnih neuroloških simptoma potrebna je hitna liječnička procjena.
Kako se zaštititi od virusa Zapadnog Nila?
Budući da nema cjepiva, najbolja zaštita je smanjiti mogućnost uboda komaraca. Tijekom razdoblja njihove najveće aktivnosti preporučuje se:
- Nositi duge hlače, majice dugih rukava i čarape, osobito od sumraka do zore kada su neki komarci najaktivniji.
- Koristiti repelente protiv komaraca koji sadrže djelatne tvari poput DEET-a, ikaridina, IR3535 ili drugih odobrenih repelenata.
- Pri boravku na otvorenom izbjegavati područja s visokom travom, korovom i gustom vegetacijom kada je to moguće.
- Na prozore i vrata postaviti zaštitne mreže, a mreže koristiti i tijekom kampiranja.
- Ukloniti stajaću vodu iz okolice doma jer ona predstavlja pogodna mjesta za razmnožavanje komaraca. To uključuje vodu u posudama, kantama, tanjurima ispod tegli, dječjim bazenima i drugim spremnicima.
- Prilikom korištenja repelenata slijediti upute proizvođača i ne nanositi ih na rane, nadraženu kožu ili kožu prekrivenu odjećom.
- Kod djece treba koristiti proizvode prikladne njihovoj dobi i paziti da repelent ne dospije u oči ili usta.
Kada potražiti liječničku pomoć?
Većina infekcija virusom Zapadnog Nila prolazi bez simptoma ili uz blagu bolest. Međutim, visoka temperatura praćena jakom glavoboljom, ukočenim vratom, zbunjenošću, poremećajem svijesti, slabošću mišića, drhtanjem, konvulzijama ili paralizom zahtijeva hitnu liječničku procjenu.
Najvažnije je zapamtiti da sam ubod komarca ne znači da ste zaraženi. No budući da virus Zapadnog Nila u rijetkim slučajevima može uzrokovati ozbiljne neurološke komplikacije, važno je prepoznati alarmantne simptome i pravodobno potražiti liječničku pomoć.
(Ordinacija.hr)
