Iako je često zanemarujemo, plazma ima brojne važne funkcije – od prijenosa hranjivih tvari i hormona do sudjelovanja u zgrušavanju krvi i obrani od infekcija.
Krvna plazma tekući je dio krvi koji ima važnu ulogu u prijenosu brojnih tvari kroz organizam. U njoj se prenose hranjive tvari, hormoni, proteini imunosnog sustava, vitamini, minerali i otpadne tvari do različitih organa, tkiva i stanica. Plazma čini oko 55 posto ukupnog volumena krvi, dok preostalih približno 45 posto čine krvne stanice.
Plazma je slamnatožute, blago mutne boje, a osim u prijenosu različitih tvari, sudjeluje u održavanju ravnoteže tekućine i drugih važnih sastavnica u organizmu.
Od čega se sastoji krvna plazma?
Više od 90 posto plazme čini voda, dok ostatak čine različite tvari važne za normalno funkcioniranje organizma. Među njima su elektroliti poput natrija, klorida, kalcija, kalija i bikarbonata, koji pomažu u održavanju ravnoteže tekućine i kiselosti krvi.
Plazma također sadrži proteine poput albumina i globulina, koji sudjeluju u održavanju ravnoteže tekućine u krvotoku, kao i čimbenike zgrušavanja poput fibrinogena. Imunoglobulini, odnosno protutijela, prepoznaju strane tvari i pomažu u borbi protiv infekcija.
Osim toga, u plazmi se nalaze enzimi, hormoni, vitamini, glukoza i otpadne tvari. Važnu ulogu u održavanju ravnoteže sastavnica plazme imaju bubrezi. Oni filtriraju krv, uklanjaju otpadne tvari iz plazme i reguliraju količinu vode i minerala u krvi. Višak vode i minerala izlučuje se mokraćom.
Plazma i serum – koja je razlika?
Plazma i serum nisu isto. Kada se krv zgruša, njezin tekući dio naziva se serum. On ne sadrži neke proteine i druge sastavnice koje sudjeluju u procesu zgrušavanja.
Kada je za krvnu pretragu potrebna plazma, primjerice kod testova zgrušavanja krvi, krv se prikuplja u epruvetu koja sadrži tvari koje sprječavaju njezino zgrušavanje.
Zašto je darivanje plazme važno?
Darovana plazma može se koristiti u liječenju osoba koje su pretrpjele velik ili nagli gubitak tekućine, primjerice zbog teških opeklina ili traumatskih ozljeda.
Teški gubitak tekućine može uzrokovati nizak krvni tlak, oštećenje mozga, poremećaj funkcije bubrega i zatajenje srca, a može utjecati i na druge dijelove tijela, uključujući crijeva, jetru i pluća.
Transfuzija plazme može nadoknaditi izgubljenu tekućinu i druge sastavnice plazme te pomoći u održavanju normalnog funkcioniranja stanica u tijelu.
Darovana plazma može služiti i kao izvor bioloških tvari koje se koriste u liječenju, poput imunoloških proteina i određenih hormona, kao i u proizvodnji lijekova.
Kako izgleda darivanje plazme?
Prije darivanja krvi ili plazme provode se testovi određivanja krvne grupe i zdravstvenog probira. Osobe s anemijom, odnosno nedostatkom crvenih krvnih stanica, ne mogu darivati krv. Plazmu također ne mogu darivati osobe s određenim bolestima krvi ili infekcijama, poput HIV-a i hepatitisa.
Tijekom darivanja plazme, odnosno plazmafereze, zdravstveni djelatnik postavlja cjevčicu u venu. Krv zatim prolazi kroz uređaj koji odvaja plazmu od krvnih stanica, dok se crvene i bijele krvne stanice te trombociti vraćaju u krvotok.
Darivanje plazme traje nešto dulje od darivanja pune krvi. Kod darivanja pune krvi uzima se cijela krv, a ona se kasnije može preraditi u pojedine komponente, poput koncentriranih crvenih krvnih stanica i plazme, koje mogu koristiti različitim primateljima. Plazma se može darivati češće od pune krvi jer tijelo brže obnavlja plazmu nego krvne stanice.
Koja je krvna grupa najpoželjnija za darivanje plazme?
Krvna grupa darivatelja važna je zbog protutijela koja se nalaze u plazmi. Ona mogu reagirati s nekompatibilnim crvenim krvnim stanicama i izazvati transfuzijsku reakciju.
Plazma krvne grupe AB posebno je tražena jer ne sadrži protutijela na krvne grupe A i B pa se može dati bilo kojem primatelju.
Kod darivanja pune krvi ili koncentrata crvenih krvnih stanica situacija je drugačija. Tada je poželjnija krvna grupa 0 jer njezine crvene krvne stanice nemaju antigene A ni B i mogu se dati osobama različitih krvnih grupa. Ipak, osobe svih krvnih grupa potiče se na darivanje krvi i plazme jer postoji potreba za svim krvnim grupama.
Što je terapijska plazmafereza?
Plazmafereza se ne koristi samo za prikupljanje plazme. Kod terapijske plazmafereze iz plazme se uklanjaju određene sastavnice, nakon čega se plazma vraća u organizam.
Postupak se može primjenjivati u liječenju poremećaja imunosnog sustava kod kojih imunološki sustav napada vlastite organe. Među stanjima kod kojih se može koristiti terapijska plazmafereza su Guillain-Barréov sindrom, miastenija gravis i multipla skleroza.
Tijekom postupka krv prolazi kroz uređaj koji iz plazme može ukloniti protutijela, odnosno specijalizirane imunološke proteine, ili druge tvari. Plazma i krvne stanice potom se vraćaju u tijelo.
Koliko se brzo plazma obnavlja nakon darivanja?
Nakon darivanja krvi ili plazme moguće je nekoliko dana osjećati umor. To može biti povezano s blagom anemijom i dehidracijom nakon postupka. Zato je nakon darivanja važno odmoriti se i tijekom oporavka unositi dovoljno tekućine, osobito vode. Dobro je pojesti i manji obrok ubrzo nakon darivanja.
Ako je osoba zdrava, organizam će izgubljenu plazmu relativno brzo nadoknaditi. Uz dovoljan unos tekućine, volumen krvi može se obnoviti unutar 48 sati. Nakon darivanja pune krvi, međutim, tijelu je potrebno više vremena za obnovu crvenih krvnih stanica.
Ako su umor ili vrtoglavica izraženiji nego što se očekivalo ili traju dulje od nekoliko dana nakon darivanja krvi ili plazme, potrebno je obratiti se liječniku.
(Ordinacija.hr)
