Oralni mikrobiom važan je za zdravlje zuba i desni, ali i cijelog organizma. Saznajte što jesti kako biste podržali korisne bakterije i koje namirnice ograničiti.
Kada govorimo o bakterijama u organizmu, najčešće pomislimo na crijevni mikrobiom. No slična zajednica mikroorganizama postoji i u našim ustima. Oralni mikrobiom čini oko 700 različitih vrsta bakterija, uz viruse, gljivice i druge mikroorganizme.
Neke od njih, piše BBC, mogu biti korisne i pomoći u održavanju ravnoteže u ustima, dok druge mogu pridonijeti nastanku karijesa i bolesti desni. Sve više istraživanja pokazuje da zdravlje oralnog mikrobioma može biti povezano i sa zdravljem cijelog organizma.
Primjerice, bakterija Streptococcus mutans hrani se šećerima i pritom proizvodi kiseline koje nagrizaju zubnu caklinu, što može dovesti do karijesa. S druge strane, korisne bakterije mogu zauzeti prostor i „natjecati se“ za hranu sa štetnim mikroorganizmima te tako otežati njihovo razmnožavanje.
Zašto je oralni mikrobiom važan?
Ako se između zuba i desni nakuplja plak, u prostoru s malo kisika mogu se razmnožavati bakterije poput Porphyromonas gingivalis, koje su povezane s bolestima desni.
No posljedice narušene ravnoteže mikroorganizama u ustima možda ne završavaju samo na desnima. Istraživanja oralni mikrobiom povezuju s različitim zdravstvenim stanjima, među kojima su kardiovaskularne bolesti, dijabetes i upalne bolesti crijeva, a posljednjih godina istražuje se i njegova moguća povezanost s nekim vrstama raka.
Zato nije dovoljno samo redovito prati zube – važnu ulogu ima i ono što jedemo.
Što jesti za zdraviji oralni mikrobiom?
Jedan od najboljih izbora je zeleno lisnato povrće. Špinat, kelj, cikla i rotkvice bogati su nitratima, koje određene bakterije u ustima pretvaraju u spojeve koji sudjeluju u stvaranju dušikova oksida. On može pomoći u regulaciji krvnog tlaka i tako pridonijeti zdravlju srca i krvnih žila.
Koristan može biti i češnjak. Iako nije najbolji saveznik svježeg daha, sadrži alicin, spoj koji može djelovati protiv bakterija povezanih s karijesom i bolestima desni.
Važnu ulogu imaju i polifenoli, biljni spojevi koji se nalaze u brojnim namirnicama. Posebno ih ima u čaju, bobičastom voću i drugom voću tamne boje. Istraživanja su pokazala da polifenoli iz čaja mogu potisnuti neke bakterije povezane s karijesom i bolestima desni te otežati stvaranje zubnog plaka.
Zanimljivo je da i brusnica može biti korisna. Neka istraživanja pokazuju da sok od brusnice može usporiti stvaranje zubnog plaka i rast bakterija povezanih s karijesom i parodontnim bolestima.
Sir također može imati određene prednosti. Njegovo žvakanje potiče stvaranje sline, koja pomaže ukloniti ostatke šećera iz usne šupljine i neutralizirati kiseline. Osim toga, neka istraživanja pokazuju da konzumacija sira može utjecati na sastav bakterija u ustima u korist vrsta koje se češće nalaze u zdravoj usnoj šupljini.
Potencijalno korisna može biti i fermentirana hrana, poput kefira. Ona sadrži korisne bakterije koje se mogu natjecati sa štetnim mikroorganizmima u ustima.
A što bi trebalo ograničiti?
Ako želite zaštititi oralni mikrobiom, prije svega treba smanjiti učestalu konzumaciju šećera. Šećer je jedan od glavnih izvora hrane za bakterije koje uzrokuju karijes.
Problem nisu samo slatkiši. I rafinirani ugljikohidrati poput bijelog kruha, keksa, krekera, kolača i sličnih grickalica mogu se u ustima razgraditi do šećera i tako pogodovati bakterijama koje proizvode kiseline. Posebno je važno pripaziti na zaslađena pića, jer učestalo izlaganje zuba šećeru povećava mogućnost razvoja karijesa.
Stručnjaci pritom naglašavaju da ne postoji jedna „supernamirnica“ koja će sama po sebi zaštititi zdravlje usne šupljine. Puno je važnija cjelokupna prehrana.
Prehrana bogata povrćem, voćem, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, vlaknima i zdravim masnoćama, uz manje rafiniranih šećera, pogodnija je za održavanje raznolikog i stabilnog oralnog mikrobioma. Takav način prehrane ujedno je temelj mediteranske prehrane, koja se u istraživanjima povezuje i s manjim rizikom od težih oblika bolesti desni.
Prehrana nije zamjena za higijenu
Iako prehrana može pomoći u održavanju zdravog oralnog mikrobioma, ona ne može zamijeniti osnovnu oralnu higijenu.
Redovito i temeljito pranje zuba, čišćenje prostora između zuba te higijena jezika i dalje su ključni za smanjenje broja mikroorganizama povezanih s karijesom i bolestima desni.
Drugim riječima, za zdravija usta nije dovoljno samo izbaciti slatkiše. Kombinacija dobre oralne higijene i uravnotežene prehrane bogate cjelovitim biljnim namirnicama može pomoći da se održi ravnoteža mikroorganizama koji žive u našim ustima.
(Ordinacija.hr)
