Periferna arterijska bolest često se razvija neprimjetno, sužavajući krvne žile koje opskrbljuju udove. Ovo stanje je pokazatelj sistemskog problema koji značajno povećava rizik od srčanog i moždanog udara
Periferna arterijska bolest (PAB) podmuklo je stanje krvožilnog sustava uzrokovano aterosklerozom, procesom nakupljanja masnih naslaga ili plaka na stijenkama arterija. Iako može zahvatiti bilo koju krvnu žilu, najčešće pogađa arterije u nogama, sužavajući ih i ograničavajući dotok krvi bogate kisikom. Najveća opasnost leži u činjenici da je ateroskleroza generalizirana bolest; naslage koje sužavaju arterije u nogama vjerojatno su prisutne i u žilama srca i mozga. Zbog toga osobe s PAB-om imaju značajno veći rizik od srčanog i moždanog udara. U najtežim slučajevima, potpuni prekid protoka krvi može dovesti do odumiranja tkiva, poznatog kao gangrena, i na kraju do amputacije.
Koji su simptomi?
Problem s prepoznavanjem ove bolesti jest što mnogi, osobito u ranim fazama, nemaju nikakve specifične simptome. Kada se ipak pojave, klasični znak je takozvana intermitentna klaudikacija – pojava boli, grčeva ili umora u mišićima nogu, najčešće u listovima, koja se javlja tijekom hodanja, a nestaje nakon nekoliko minuta odmora. Postoje i drugi pokazatelji: stalni osjećaj hladnoće u jednoj potkoljenici ili stopalu, utrnulost ili slabost u nogama te slab ili odsutan puls u stopalima. Promjene na koži također su znak upozorenja, poput sjajne kože s gubitkom dlaka na nogama, sporijeg rasta noktiju te pojava rana koje sporo zacjeljuju. Kod muškaraca PAB može uzrokovati i erektilnu disfunkciju.
Na samom vrhu popisa nalazi se pušenje, koje izravno oštećuje krvne žile i ubrzava aterosklerozu. Odmah uz pušenje stoji dijabetes, koji također nanosi štetu krvnim žilama
Iako se PAB može razviti kod bilo koga, određeni čimbenici drastično povećavaju rizik. Na samom vrhu popisa nalazi se pušenje, koje izravno oštećuje krvne žile i ubrzava aterosklerozu. Odmah uz pušenje stoji dijabetes, koji također nanosi štetu krvnim žilama. Ostali ključni faktori rizika uključuju visoki krvni tlak (hipertenziju) i povišene razine kolesterola u krvi, koji stvaraju idealne uvjete za formiranje plaka. Životna dob također igra važnu ulogu; rizik značajno raste nakon pedesete godine života. Obiteljska povijest periferne arterijske bolesti, bolesti srca ili moždanog udara dodatni je faktor upozorenja, kao i pretilost te pretežno sjedilački način života koji pridonose razvoju ostalih rizičnih stanja.
Ključan, jednostavan i bezbolan dijagnostički test je mjerenje gležanjsko-brahijalnog indeksa (ABI). Ovaj test uspoređuje krvni tlak izmjeren na gležnju s onim izmjerenim na ruci
Ako sumnjate na PAB, prvi korak je posjet liječniku koji će započeti s razgovorom o simptomima i fizikalnim pregledom, provjeravajući puls na nogama i stopalima te procjenjujući boju i temperaturu kože. Ključan, jednostavan i bezbolan dijagnostički test je mjerenje gležanjsko-brahijalnog indeksa (ABI). Ovaj test uspoređuje krvni tlak izmjeren na gležnju s onim izmjerenim na ruci. Niži tlak u gležnju ukazuje na suženje arterija i smanjen protok krvi. U nekim slučajevima, za precizniju procjenu lokacije i stupnja začepljenja, mogu biti potrebne dodatne slikovne pretrage poput ultrazvuka (Doppler) ili angiografije.
Liječenje nije samo tableta: Ključ je u promjeni navika
Liječenje je usmjereno na ublažavanje simptoma i sprječavanje ozbiljnih komplikacija, a temelj čine promjene životnih navika. Prestanak pušenja je apsolutni prioritet, uz redovitu tjelesnu aktivnost, posebice nadzirane programe hodanja koji dokazano poboljšavaju pješačku udaljenost. Terapija lijekovima uključuje statine za snižavanje kolesterola, lijekove za kontrolu tlaka i dijabetesa te antitrombocitnu terapiju za sprječavanje ugrušaka. U težim slučajevima primjenjuju se endovaskularni postupci poput angioplastike sa stentom ili kirurške premosnice (bypass). ( Ordinacija.hr )
