Umjetna inteligencija, kućni medicinski uređaji i digitalno praćenje već mijenjaju zdravstvenu skrb. Krešimir Pihler otkriva kako bi medicina mogla izgledati u idućih deset godina.
Hoće li bolnica budućnosti zaista stati u naš dnevni boravak? Zdravstvena skrb već se polako mijenja – dio mjerenja i praćenja zdravstvenog stanja moguće je obavljati kod kuće, zdravstveni podaci mogu se digitalno prenositi liječnicima, a umjetna inteligencija sve se više uključuje u obradu velikog broja informacija. No pitanje budućnosti zdravstva nije samo pitanje novih tehnologija. Ono uključuje i način na koji ćemo živjeti, brinuti o zdravlju, organizirati zdravstvene sustave i osigurati da nove mogućnosti budu dostupne što većem broju ljudi.
Upravo o takvim promjenama raspravljat će se u sklopu Health.Weekenda, nove inicijative posvećene zdravstvenoj industriji, koji će se 24. rujna održati u Grand Park Hotelu u Rovinju, prvi put u sklopu Weekend.19 festivala. Okupit će se ondje brojni liječnici, farmaceuti, predstavnici health-tech industrije, gospodarstva i drugih sektora, a raspravljat će se o temama među kojima su telemedicina, umjetna inteligencija, digitalna terapeutika, zdravlje 2030., prevencija, longevity te sve važnije pitanje – može li se zdravstvena skrb u većoj mjeri preseliti iz bolnica u domove pacijenata.
Ideja je otvoriti prostor za razgovor o zdravstvu iz različitih perspektiva, jer promjene koje slijede neće oblikovati samo medicina, već i tehnologija, gospodarstvo i društvo. Pritom se osobito nameće pitanje kako nove mogućnosti pretvoriti u stvarnu korist za pacijente te kako zdravstveni sustavi mogu ostati dostupni i kvalitetni u vremenu starenja stanovništva i sve većeg pritiska na njihove resurse.
O tome što nas čeka u zdravstvu budućnosti, može li se dio zdravstvene skrbi doista preseliti u naše domove, koliko će u tome pomoći umjetna inteligencija i kućni medicinski uređaji te zašto će prevencija i healthy longevity u godinama koje dolaze postati još važniji, razgovarali smo s Krešimirom Pihlerom, programskim direktorom Health.Weekenda.
Health.Weekend novo je događanje u sklopu Weekend festivala. Koja je bila ključna ideja njegova pokretanja i zašto smatrate da je upravo sada pravi trenutak za ovakvu platformu?
Weekend već godinama okuplja ljude koji oblikuju različite industrije. Kao njegovi dugogodišnji posjetitelji često smo razgovarali kako bi bilo sjajno da svoje mjesto ondje dobiju i teme iz zdravstvene industrije. Ne zato što nedostaje zdravstvenih konferencija, jer njih ima mnogo, nego zato što dosad nismo imali mjesto na kojem se o budućnosti zdravstva razgovara u okruženju koje potiče razmjenu ideja, povezivanje različitih industrija i neformalnije razgovore. Upravo je iz te ideje nastao Health.Weekend, mjesto gdje zdravstvene teme dobivaju drukčiji kontekst.
Ovogodišnji program okuplja stručnjake iz zdravstva, farmacije, tehnologije, ekonomije i javnih politika. Zašto je danas važno da o zdravlju ne razgovaraju samo liječnici, nego i predstavnici drugih sektora?
Zato što zdravstvo odavno više nije samo pitanje medicine, već na njega danas snažno utječu tehnologija, ekonomija i brojne druge industrije. Upravo smo zato pokrenuli Health.Weekend. Mislim da nema dovoljno mjesta na kojima se o jednoj tako važnoj industriji razgovara iz više različitih perspektiva, a zdravlje je jednako toliko ekonomsko, tehnološko i društveno pitanje koliko i medicinsko. Zato smo željeli okupiti ljude koji će o istim temama razgovarati iz svog iskustva i iz uggla svoje struke, a nije riječ samo o medicinskoj ili farmaceutskoj struci.
Sve se češće govori o konceptu healthy longevity – ne samo duljem životu, nego duljem životu u dobrom zdravlju. Koliko je Hrvatska spremna prihvatiti takav način razmišljanja i što bi trebalo promijeniti?
Healthy longevity jedna je od tema koja me osobno najviše zanima jer u sebi nosi jedan zanimljiv paradoks s kojim se neprestano susrećem. S jedne strane živimo u vremenu najvećeg tehnološkog napretka u povijesti, a istodobno se sve više vraćamo onome što su već znali naši roditelji, bake i djedovi – kvalitetnoj prehrani, svakodnevnom kretanju, dobrom snu i odnosima s ljudima. Upravo zato mislim da longevity nije samo medicinska tema, jer ona otvara puno šire pitanje – kako želimo živjeti, a ne samo koliko dugo. Vjerujem da će upravo zato biti jedna od najzanimljivijih rasprava ovogodišnjeg Health.Weekenda.
Stanovništvo stari, a zdravstveni sustavi suočavaju se sa sve većim pritiskom. Koje će promjene, po vašem mišljenju, biti nužne kako bi zdravstvena skrb ostala dostupna i kvalitetna?
Mislim da zdravstveni sustav ne možemo promatrati odvojeno od gospodarstva jer su ta dva sustava puno povezanija nego što se često misli. Sve manje radno aktivnih ljudi financirat će skrb za sve veći broj pacijenata i tu matematiku neće biti moguće ignorirati, zbog čega će produktivnost postati jedno od ključnih pitanja svakog zdravstvenog sustava. Upravo zato veliku priliku vidim u digitalizaciji i umjetnoj inteligenciji koje mogu pomoći da postojeći resursi budu iskorišteni učinkovitije, a na kraju će kvaliteta zdravstvenog sustava uvijek biti odraz kvalitete društva koje ga financira.
Umjetna inteligencija posljednjih je godina jedna od najaktualnijih tema u medicini. Gdje već danas vidite njezinu najveću vrijednost, a gdje ipak treba biti oprezan?
U svom poslu svakodnevno vidim da problem više nije nedostatak informacija, nego njihova količina: podaci, izvještaji, istraživanja i mišljenja dolaze brže nego što ih čovjek može kvalitetno pročitati i povezati. AI mi već danas pomaže da brže napravim analizu, usporedim različite izvore, složim argumente ili formuliram odgovor, ali još mu ne bih prepustio samu procjenu i konačnu odluku. Vjerujem da će slično biti i u medicini: umjetna inteligencija može pomoći liječniku da brže obradi nalaze i vidi širu sliku, ali mišljenje o tome što oni znače ipak mora ostati na čovjeku koji ima znanje, iskustvo i odgovornost.
Sve više zdravstvenih usluga i tehnologija seli se iz bolnica u domove pacijenata. Hoće li kućna zdravstvena skrb postati standard budućnosti i kakve bi koristi to moglo donijeti pacijentima?
Kod kuće danas imamo tlakomjere, pulsne oksimetre, prijenosne EKG uređaje i druge tehnologije koje su donedavno bile vezane gotovo isključivo za ordinacije. Budući da se tim uređajima bavim poslovno, meni najveća promjena nije u tome što ih je sve više, nego u tome što se događa s podatkom koji oni proizvedu. Dok izmjerena vrijednost ostane samo na ekranu uređaja ili zapisana u bilježnici, riječ je prije svega o praktičnosti. Prava promjena nastaje kada taj podatak sigurno stigne do liječnika ili drugog zdravstvenog stručnjaka, poveže se s drugim informacijama i na temelju njega netko pravodobno reagira. Tada kućni uređaj više nije samo proizvod u domu, nego postaje dio zdravstvenog sustava.
Prevencija se često ističe kao najisplativije ulaganje u zdravlje, no najveći dio resursa i dalje odlazi na liječenje bolesti. Kako promijeniti taj način razmišljanja, i kod građana i u zdravstvenom sustavu?
Iz poslovne perspektive prevencija ima jedan jednostavan problem: trošak se vidi odmah, a rezultat često tek godinama poslije, i još je teško pokazati što se zahvaljujući tom ulaganju nije dogodilo. Kroz posao s kućnim medicinskim uređajima vidim koliko redovita mjerenja i kvalitetniji podaci mogu pomoći da se promjene uoče ranije i da se reagira prije nego što problem postane ozbiljniji. Ali dok god puno preciznije znamo koliko smo potrošili na liječenje nego koliko smo uštedjeli zato što smo reagirali na vrijeme, prevencija će svima biti važna u teoriji, a u praksi će uvijek ostajati u drugom planu.
Zdravlje zaposlenika postaje važna poslovna tema. Kako tvrtke mogu doprinijeti očuvanju zdravlja svojih zaposlenika i zašto je to danas pitanje konkurentnosti, a ne samo društvene odgovornosti?
Mislim da zdravlje zaposlenika odavno više nije pitanje samo društvene odgovornosti jer u vremenu kada je kvalitetne ljude sve teže pronaći i zadržati, ono postaje ozbiljno poslovno pitanje. Najskuplji zaposlenik nije onaj s najvećom plaćom, nego onaj kojeg izgubite ili koji zbog bolesti i izgaranja mjesecima ne može dati svoj puni doprinos. Zato ulaganje u zdravlje zaposlenika nije trošak nego ulaganje u stabilnost tima, produktivnost i dugoročnu konkurentnost kompanije, posebno u svijetu u kojem će tehnologija biti dostupna gotovo svima, a najveću razliku i dalje će činiti ljudi.
Kao direktor programa Health.Weekenda, koje biste teme ili predavanja posebno izdvojili kao ona koja bi mogla biti zanimljiva i korisna široj javnosti, a ne samo zdravstvenim profesionalcima?
Kada bih morao izdvojiti jedno predavanje, to bi bila rasprava o budućnosti zdravstvene skrbi u vlastitom domu. Ne zato što vjerujem da će tehnologija zamijeniti liječnike ili farmaceute, nego zato što će promijeniti način na koji rade. Danas već postoje uređaji koji omogućuju da se brojna mjerenja obave kod kuće i gotovo trenutačno podijele sa zdravstvenim djelatnicima. Vjerujem da najveća promjena neće biti u tome što će tehnologija zamijeniti pregled, nego što će liječnik ili farmaceut o pacijentu imati više kvalitetnih informacija prije nego što donese odluku. Upravo će spoj tehnologije i ljudskog znanja obilježiti budućnost zdravstvene skrbi.
Kada biste morali izdvojiti jednu promjenu koja će u sljedećih deset godina najviše promijeniti zdravstvenu skrb, što biste odabrali i zašto?
Ne vjerujem da će jednu tehnologiju biti moguće izdvojiti kao presudnu jer će se umjetna inteligencija, kućna zdravstvena skrb, digitalni uređaji i nove terapije razvijati paralelno i međusobno se nadopunjavati. Puno je važnije pitanje bit će koliko će brzo pojedino društvo uspjeti te inovacije pretvoriti u stvarnu korist za svoje građane jer povijest pokazuje da najveću vrijednost ne stvara sama inovacija, nego njezina široka primjena. Mislim da će upravo zato najveću prednost imati zdravstveni sustavi koji nove tehnologije uspiju učiniti dostupnima velikom broju ljudi, a ne oni koji ih prvi razviju.
(Ida Balog)
