Nova analiza 51 istraživanja otkriva kako prehrana, vježbanje, lijekovi i suplementi utječu na epigenetske pokazatelje biološkog starenja.
Želja da usporimo starenje stvorila je golemo tržište dodataka prehrani, posebnih režima prehrane i tretmana koji obećavaju dulji i zdraviji život. No nova analiza pokazuje da najveći potencijal možda nemaju proizvodi s oznakom „anti-age”, nego dobro poznate navike poput uravnotežene prehrane i redovite tjelesne aktivnosti.
Znanstvenici su analizirali podatke iz 51 longitudinalnog istraživanja kako bi provjerili mogu li prehrana, tjelovježba, lijekovi i dodaci prehrani utjecati na epigenetske pokazatelje starenja. Rezultati, objavljeni u časopisu Nature Medicine, pokazali su da su se određene prehrambene i životne intervencije te pojedini lijekovi povezivali s povoljnim promjenama tih pokazatelja. Za dodatke prehrani dokazi su, međutim, bili ograničeni i nedosljedni.
Istraživači pritom ističu važno ograničenje: promjena biomarkera nije dokaz da određena intervencija stvarno usporava starenje, sprječava bolesti ili produljuje život.
Kronološka i biološka dob
Kronološka dob jednostavno pokazuje koliko je vremena prošlo od nečijeg rođenja. Biološka dob pokušava opisati u kakvom se fiziološkom stanju nalazi organizam i koliko dobro stari.
Dvije osobe iste kronološke dobi mogu se značajno razlikovati prema zdravstvenom stanju, tjelesnoj funkciji i riziku od bolesti. Upravo zato znanstvenici proučavaju biološke pokazatelje koji bi mogli otkriti promjene povezane sa starenjem mnogo prije pojave bolesti.
Među njima su epigenetski satovi, koji procjenjuju biološku dob analizirajući obrasce metilacije DNA. Riječ je o kemijskim oznakama na DNA koje ne mijenjaju genski zapis, ali mogu utjecati na aktivnost gena. Ti se obrasci tijekom života mijenjaju, zbog čega ih istraživači upotrebljavaju kao jedan od mogućih pokazatelja brzine starenja.
Analizirano 51 istraživanje
Autori nove studije objedinili su podatke iz 51 javnog i privatnog longitudinalnog intervencijskog istraživanja. Na svim su podacima primijenili jednak sustav analize koji je obuhvatio 16 poznatih epigenetskih satova i još 94 biomarkera metilacije DNA.
Takav je pristup omogućio sustavniju usporedbu različitih intervencija, od promjena prehrane i vježbanja do primjene lijekova i dodataka prehrani.
Pojedini noviji biomarkeri, osmišljeni za procjenu brzine starenja ili rizika od smrtnosti, pokazali su veću osjetljivost na promjene nego epigenetski satovi čija je glavna zadaća predviđanje kronološke dobi.
Prehrana i tjelovježba
Prema rezultatima analize, dvije su životne intervencije bile povezane s povoljnim promjenama epigenetskih pokazatelja: zdrava prehrana i redovita tjelesna aktivnost.
Povoljni rezultati zabilježeni su uz mediteranski način prehrane, ali i u nekim istraživanjima prehrane s manjim udjelom ugljikohidrata ili masti. Iako se ti režimi međusobno razlikuju, zajedničko im je da mogu poboljšati metaboličko zdravlje kada se temelje na kvalitetnim namirnicama i kada su prilagođeni potrebama pojedinca.
Redovito vježbanje također se povezivalo s promjenama biomarkera u smjeru sporijeg epigenetskog starenja. Stručnjaci za zdravo starenje općenito preporučuju kombinaciju aerobnih aktivnosti, poput brzog hodanja, plivanja ili vožnje bicikla, i vježbi snage koje pomažu očuvanju mišićne mase i funkcionalnosti.
Lijekovi pokazali najveći učinak
Najveće prosječne promjene biomarkera uočene su uz pojedine lijekove. Među njima su metformin, koji se najčešće primjenjuje u liječenju dijabetesa tipa 2, semaglutid iz skupine agonista GLP-1 receptora te anti-TNF terapije namijenjene kontroli upalnih bolesti.
Ti su se lijekovi u analiziranim istraživanjima povezivali sa smanjenjem procijenjene biološke dobi prema svih 16 epigenetskih satova. To ipak ne znači da bi ih zdrave osobe trebale uzimati kako bi usporile starenje.
Dio istraživanja proveden je na ljudima koji već imaju dijabetes, pretilost ili upalne bolesti. Poboljšanje njihovih biomarkera zato može biti posljedica uspješnijeg liječenja osnovne bolesti, smanjenja upale ili boljeg metaboličkog zdravlja, a ne izravnog „pomlađivanja” organizma.
Metformin, semaglutid i anti-TNF lijekovi mogu imati nuspojave i namijenjeni su točno određenim medicinskim indikacijama. Rezultati ove analize nisu opravdanje za njihovo uzimanje isključivo u svrhu usporavanja starenja.
Slabi dokazi za suplemente
Dodaci prehrani pokazali su znatno skromnije rezultate. Dokazi o njihovu utjecaju na epigenetske pokazatelje starenja bili su ograničeni i neujednačeni.
To ne znači da su svi suplementi beskorisni. Mogu biti važni osobama koje imaju utvrđen nedostatak određenog vitamina ili minerala, posebne prehrambene potrebe ili zdravstveno stanje koje zahtijeva nadoknadu.
Međutim, za zdrave ljude brojne tvrdnje o anti-age učinku dodataka prehrani trenutačno nadilaze ono što je moguće potvrditi znanstvenim dokazima. Prije njihova uzimanja preporučuje se savjetovanje s liječnikom ili drugim kvalificiranim zdravstvenim stručnjakom.
Što epigenetski satovi ne mogu dokazati
Biomarkeri omogućuju znanstvenicima da moguće biološke promjene uoče u razdoblju od nekoliko mjeseci ili godina. Bez njih bi na ishode poput razvoja kroničnih bolesti, gubitka funkcionalnosti ili produljenja života trebalo čekati desetljećima.
Ipak, epigenetski satovi zasad su prije svega istraživački alati. Još nije pouzdano dokazano da će osoba kod koje se biomarker promijeni u povoljnom smjeru doista dulje ostati zdrava, imati bolje očuvane tjelesne i kognitivne sposobnosti ili živjeti dulje.
Drugim riječima, „mlađi” epigenetski rezultat nije isto što i potvrđeno usporavanje starenja. Sljedeći je zadatak istraživača utvrditi koje promjene biomarkera imaju stvarno značenje za zdravlje i dugovječnost.
Što zasad najbolje djeluje
Trenutačno ne postoji jedna metoda za koju je dokazano da općenito usporava starenje kod ljudi. Najbolje potkrijepljene preporuke nisu osobito glamurozne, ali pružaju najveću vjerojatnost da ćemo dulje sačuvati zdravlje i kvalitetu života.
To uključuje redovitu aerobnu aktivnost i vježbe snage, uravnoteženu prehranu mediteranskog tipa, održavanje zdrave tjelesne mase, nepušenje, ograničavanje alkohola te dovoljno kvalitetnog i redovitog sna.
Jednako je važna prevencija te pravodobna kontrola povišenog krvnog tlaka, kolesterola i šećerne bolesti. Kronološku dob ne možemo promijeniti, ali možemo utjecati na brojne procese koji određuju koliko ćemo zdravo starjeti.
