Mediteranska prehrana te jelovnici sa smanjenim udjelom histamina i pseudoalergena mogli bi nekim pacijentima olakšati simptome, ali ne mogu zamijeniti propisanu terapiju.
Kronična urtikarija može se pojaviti bez jasnog i prepoznatljivog okidača. Crveni izdignuti osipi, intenzivan svrbež, a ponekad i oticanje, mogu se vraćati tjednima, mjesecima ili godinama, zbog čega mnogi pacijenti pokušavaju otkriti utječe li ono što jedu na njihove simptome.
Nova znanstvena analiza sugerira da bi prilagodba prehrane kod dijela pacijenata mogla pridonijeti boljoj kontroli bolesti i kvaliteti života. Ipak, rezultati zasad nisu dovoljno čvrsti da bi se svim osobama s kroničnom urtikarijom mogla preporučiti ista dijeta.
Autori preglednog rada analizirali su osam studija objavljenih između 2015. i 2025. godine. Šest ih je zabilježilo poboljšanje aktivnosti bolesti ili kvalitete života, odnosno povoljnu povezanost između pojedinih prehrambenih obrazaca i kliničkih ishoda. Istraživanja su obuhvatila od 22 do 282 sudionika, a proučavala su mediteransku prehranu, prehranu s malo histamina, prehranu bez histamina i jelovnike bez pseudoalergena.
Što je kronična urtikarija?
Kronična spontana urtikarija, koja se ranije često nazivala kroničnom idiopatskom urtikarijom, očituje se pojavom koprivnjače, oticanja ili obaju simptoma tijekom razdoblja duljeg od šest tjedana. Za razliku od alergijske reakcije s jasnim uzrokom, kod ovog oblika bolesti često nije moguće utvrditi jedan vanjski podražaj koji dosljedno izaziva tegobe.
Liječenje obično počinje antihistaminicima druge generacije, a liječnik prema potrebi može povećati dozu ili razmotriti druge terapijske mogućnosti, uključujući biološke lijekove. Promjene prehrane zasad se promatraju isključivo kao moguća dopuna liječenju, a ne kao njegova zamjena.
Mediteranski obrazac
U jednoj od uključenih studija sudjelovalo je 100 osoba s kroničnom spontanom urtikarijom i jednak broj zdravih ispitanika iste dobi i spola. Veća privrženost mediteranskoj prehrani bila je povezana s manjom aktivnošću bolesti i boljom kontrolom simptoma.
Ovaj je nalaz posebno zanimljiv zato što mediteranska prehrana nije stroga eliminacijska dijeta. Temelji se na cjelovitim namirnicama, povrću, voću, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, ribi i maslinovu ulju te ograničavanju visoko prerađene hrane.
Istodobno, neke namirnice koje mogu biti dio mediteranske prehrane, poput određenog voća i povrća, odležanih sireva ili vina, ograničavaju se u režimima sa smanjenim unosom histamina. Znanstvenici zato još ne mogu objasniti koja je sastavnica prehrane odgovorna za zabilježene rezultate.
Manje histamina
Nekoliko manjih studija ispitivalo je prehranu s malo histamina ili bez njega. U istraživanju provedenom na 56 pacijenata koji su uz urtikariju imali i probavne tegobe, nakon tri tjedna takve prehrane korist je zabilježena kod 75 posto sudionika. Oko 61 posto postiglo je unaprijed definirano poboljšanje aktivnosti bolesti.
U drugoj studiji, koja je uključivala 22 odrasle osobe, četverotjedna prehrana bez histamina bila je povezana sa smanjenjem simptoma i koncentracije histamina u plazmi. Sudionici su, međutim, tijekom istraživanja nastavili uzimati antihistaminike, a studija nije imala kontrolnu skupinu. Zato se ne može zaključiti da je poboljšanje bilo posljedica isključivo promjene prehrane.
Uloga pseudoalergena
Pseudoalergeni su tvari koje mogu izazvati simptome nalik alergijskoj reakciji, ali bez klasičnog imunološkog mehanizma alergije. Mogu uključivati određene prirodne sastojke hrane, aditive, bojila i konzervanse.
U pilot-istraživanju na 23 pacijenta s nedovoljno kontroliranom urtikarijom, nakon tri tjedna prehrane bez pseudoalergena snažan odgovor zabilježen je kod šest sudionika, a još ih je šest ostvarilo djelomično poboljšanje. Gotovo 44 posto sudionika smanjilo je upotrebu antihistaminika, dok je 39 posto prijavilo osjetno bolju kvalitetu života.
U drugom istraživanju, provedenom na 157 pacijenata, 46 posto sudionika imalo je klinički značajno smanjenje aktivnosti urtikarije nakon 31 dana prehrane bez histamina i s malo pseudoalergena.
Naknadno testiranje ipak je pokazalo da se korist vjerojatno ne može pripisati samo izbjegavanju histamina. Pozitivnu reakciju na test provokacije histaminom imalo je tek 17 posto sudionika, a samo su dvije osobe istodobno imale povijest intolerancije, odgovor na prehranu i pozitivan test.
Oprez s dijetama
Iako rezultati zvuče obećavajuće, većina analiziranih studija bila je mala, trajala je samo tri ili četiri tjedna te nije uključivala kontrolnu skupinu ili zasljepljivanje. Nisu uvijek uzeti u obzir ni drugi čimbenici koji mogu utjecati na urtikariju, poput stresa, tjelesne aktivnosti, lijekova i dodataka prehrani.
Znanstvenici stoga još ne znaju koji pacijenti mogu imati korist od određene prehrane, koje bi namirnice trebalo ograničiti ni koliko bi takav režim trebao trajati. Nema dovoljno dokaza ni za zaključak da određena namirnica uzrokuje kroničnu urtikariju.
Stroge eliminacijske dijete mogu dovesti do nutritivnih nedostataka i nepotrebno otežati svakodnevni život. Ako sumnjate da vam određena hrana pogoršava simptome, korisno je voditi dnevnik prehrane i tegoba te se prije većih promjena savjetovati s dermatologom, alergologom ili nutricionistom.
Prehrana bi, dakle, mogla postati dodatni alat u kontroli kronične urtikarije, ali pristup mora biti individualan. Trenutačni dokazi podupiru daljnja istraživanja, no još ne opravdavaju jednu univerzalnu „dijetu protiv urtikarije“
