Lijek razvijen za liječenje plućne fibroze promijenio je proteinske obrasce u krvi, no znanstvenici upozoravaju da još nije dokazano da utječe na samo starenje.
Ne možemo promijeniti broj godina koji nam piše na osobnoj iskaznici. No, što ako je moguće utjecati na ono što se događa unutar našeg tijela?
Novo istraživanje donosi zanimljive, ali zasad vrlo preliminarne rezultate. Lijek razvijen uz pomoć umjetne inteligencije promijenio je proteinske profile u krvi osoba s teškom plućnom bolešću tako da su, prema šest različitih modela za procjenu biološke dobi, izgledali – mlađe.
Riječ je o lijeku rentosertibu, koji se razvija za liječenje idiopatske plućne fibroze (IPF), bolesti koja uzrokuje ožiljkavanje plućnog tkiva i postupno otežava disanje. Iako lijek nije razvijen kao terapija protiv starenja, istraživače je zanimalo može li utjecati i na neke biološke procese povezane sa starenjem.
Rezultati su objavljeni u časopisu Nature Biotechnology, a posebno je zanimljivo to što je promjenu u istom smjeru zabilježilo svih šest korištenih „bioloških satova“.
Što su biološki satovi starenja?
Za razliku od kronološke dobi, biološka dob pokušava procijeniti koliko je naše tijelo „staro“ na temelju različitih bioloških pokazatelja.
U ovom istraživanju znanstvenici su koristili šest računalnih modela koji biološku dob procjenjuju analizom proteina u krvi. Neki su razvijeni za procjenu dobi osobe, a drugi za predviđanje zdravstvenih rizika i rizika od smrtnosti.
Svaki je model davao nešto drukčije procjene, ovisno o dozi lijeka i fazi liječenja. No, svih šest pokazalo je promjenu u istom smjeru – prema nižoj predviđenoj biološkoj dobi.
Rezultati su se pojavili već nakon četiri tjedna
Istraživači iz tvrtke Insilico Medicine, Medicinskog fakulteta Sveučilišta Harvard i drugih institucija vratili su se uzorcima krvi prikupljenima tijekom ranijeg kliničkog ispitivanja rentosertiba.
U izvornom ispitivanju sudjelovala je 71 osoba s IPF-om, a sudionici su primali jednu od triju doza lijeka ili placebo. Za novu analizu proučeni su uzorci 42 sudionika, čija je prosječna dob bila 67 godina.
Analizirano je gotovo 3000 proteina u krvi. Upala, bolest, korištenje energije, oštećenje tkiva i starenje mogu ostaviti prepoznatljive tragove u tim molekulama.
Najizraženiji rezultati pojavili su se nakon četiri tjedna. U skupini koja je jednom dnevno primala 60 miligrama rentosertiba, modeli za procjenu kronološke dobi pokazali su smanjenje procijenjene dobi od 2,71 do 3,46 godina.
Ipak, nije moguće reći da je lijek ljude doista „pomladio za tri godine“. Drugi modeli i različite doze davali su drukčije rezultate, uključujući i znatno veće procjene kod nekih istraživačkih modela koji su proučavali pojedine organe. Zato istraživači nisu odredili jednu brojku koja bi predstavljala ukupno smanjenje biološke dobi.
Ključan je bio smjer promjene: svih šest modela pokazalo je da proteinski obrasci kod osoba koje su primale rentosertib izgledaju mlađe.
Promijenjeno je više od 300 proteina
Rentosertib je promijenio razine 326 proteina, dok su u skupini koja je primala placebo promijenjena samo dva. Neki od tih proteina bili su povezani s ožiljkavanjem pluća i obnovom tkiva, dok su drugi sudjelovali u upali, korištenju energije, staničnom stresu te ponašanju starih ili oštećenih stanica.
Mnoge promjene nastavile su se tijekom 12 tjedana istraživanja. No, pomak prema „mlađem“ biološkom profilu prestao se povećavati nakon četvrtog tjedna i dosegnuo plato. Istraživači još ne znaju zašto. Moguće je da se tijelo prilagodilo lijeku, da bi bio potreban drukčiji raspored doziranja ili da biološki satovi tijekom tako kratkog istraživanja više nisu mogli detektirati dodatne promjene.
Je li riječ o pomlađivanju ili poboljšanju bolesti?
Rezultati su zanimljivi, ali imaju važna ograničenja. Svi sudionici imali su ozbiljnu plućnu bolest. Ako je rentosertib smanjio fibrozu ili na drugi način poboljšao njihovo stanje, samo poboljšanje bolesti moglo je utjecati na sastav krvi i učiniti da ona prema korištenim modelima izgleda „mlađe“.
Drugim riječima, biološki satovi možda su zabilježili poboljšanje bolesti, a ne promjenu samog procesa starenja. Istraživanje nije moglo u potpunosti razdvojiti te dvije mogućnosti.
Osim toga, analiza je obuhvatila samo 42 osobe i trajala 12 tjedana. Nije pokazala da su sudionici doista postali mlađi, da će dulje ostati zdravi ili da će živjeti dulje.
Važno je uzeti u obzir i mogući sukob interesa: nekoliko autora zaposleno je u tvrtki Insilico Medicine, koja razvija rentosertib. Glavni autor Alex Zhavoronkov osnivač je i jedan od glavnih izvršnih direktora te tvrtke.
Rentosertib zasad nije lijek protiv starenja
Unatoč zanimljivim rezultatima, rentosertib se zasad ne može nazvati lijekom protiv starenja.
Potrebna su veća i znatno dulja istraživanja kako bi se utvrdilo utječe li lijek doista na procese biološkog starenja ili su uočene promjene posljedica liječenja plućne bolesti. Važna će biti i istraživanja u kojima će sudjelovati osobe koje nemaju idiopatsku plućnu fibrozu.
Ipak, činjenica da je šest različitih bioloških satova pokazalo promjenu u istom smjeru svakako je zanimljiva. Istraživanje otvara mogućnost da bi lijekovi razvijeni za bolesti povezane sa starenjem u budućnosti mogli imati širi učinak od liječenja samo jedne bolesti.
Za sada, međutim, „mlađi“ proteinski profil u krvi nije isto što i stvarno pomlađivanje organizma – niti je dokaz da će osoba zbog takvog učinka živjeti dulje.
(Ordinacija.hr)
