Dok somatsku bol najčešće možemo precizno lokalizirati, visceralna se može širiti i pojaviti daleko od mjesta na kojem je nastao problem.
Bol nije uvijek lako opisati, a još je teže ponekad odrediti odakle točno dolazi. Ovisno o tome koji je dio tijela zahvaćen, bol može biti oštra i jasno lokalizirana ili pak tupa, stežuća i proširena na područje koje nije lako povezati s njezinim stvarnim izvorom.
Jedna od važnih podjela je ona na somatsku i visceralnu bol. Riječ je o dvije različite vrste nociceptivne boli, odnosno boli koja nastaje kada nociceptori – živci koji registriraju bol – kao odgovor na ozljedu ili upalu šalju impulse kroz kralježničnu moždinu do mozga.
Ključna je razlika u tome gdje bol nastaje. Somatska bol potječe iz kože, mišića, kostiju i drugih mekih tkiva, dok visceralna bol dolazi iz unutarnjih organa ili krvnih žila. Upravo zbog toga te dvije vrste boli često doživljavamo na različite načine.
Somatska bol obično se može lakše locirati
Kada udarimo koljeno, porežemo usnicu ili uganemo gležanj, bol je najčešće nagla, oštra i možemo prilično precizno pokazati gdje nas boli. Takva se bol naziva somatskom, a često se opisuje i kao mišićno-koštana bol.
Nociceptori koji se nalaze u koži, mišićima, kostima i mekim tkivima registriraju različite podražaje, uključujući temperaturu, vibracije i oticanje, te o njima šalju informacije mozgu. Budući da su ta područja bogato opskrbljena živcima, somatsku je bol obično lakše lokalizirati nego visceralnu.
Postoje dvije osnovne vrste somatske boli. Površinska somatska bol nastaje zbog podražaja nociceptora u koži i sluznicama, primjerice u ustima i nosu. Duboka somatska bol potječe iz zglobova, kostiju, tetiva i mišića. Za razliku od površinske boli, može biti tupa, bolna i proširena na veće područje tijela.
Duboka somatska bol ponekad može podsjećati na visceralnu bol, no najčešće se povlači nakon što ozljeda zacijeli. Privremenu somatsku bol mogu uzrokovati različite ozljede i zdravstvena stanja, među kojima su:
- prijelomi kostiju
- posjekotine i ogrebotine
- opekline
- infekcije, uključujući herpes zoster
- ozljede mišića, poput uganuća, istegnuća i puknuća
- upala tetiva i artritis
- giht.
Ako somatska bol traje dulje nego što bi se očekivalo, može postati kronična. Među stanjima koja mogu uzrokovati kroničnu somatsku bol su bol u zdjelici povezana s nestabilnošću ili napetošću zdjeličnih zglobova te tenzijske glavobolje, kod kojih dolazi do napetosti mišića oko glave.
Neka zdravstvena stanja mogu uzrokovati i mješovitu vrstu boli. Primjer je rak, a među takva stanja ubrajaju se i fibromialgija, koju karakteriziraju raširena bol i umor, kronična bol u donjem dijelu leđa te sindrom iritabilnog crijeva.
Kako se liječi somatska bol?
Somatska bol često dobro reagira na jednostavne mjere koje se mogu primijeniti kod kuće. Ovisno o uzroku i intenzitetu boli, mogu pomoći lijekovi protiv bolova koji se izdaju bez recepta, poput paracetamola i nesteroidnih protuupalnih lijekova, primjerice aspirina i ibuprofena. Mogu se koristiti i topli ili hladni oblozi, masaža te tehnike opuštanja.
Duboka somatska bol koja je posljedica ozljede mišića može se liječiti lijekovima za opuštanje mišića koji se izdaju na recept, poput baklofena. Bol u kostima povezana s osteoporozom ili osteopenijom liječi se skupinom lijekova poznatih kao bisfosfonati. Među njima su risedronat, ibandronat i alendronat.
Kod jake somatske boli opioidi se mogu primjenjivati kratkotrajno, no zbog visokog rizika od razvoja ovisnosti njihova primjena zahtijeva oprez i liječnički nadzor.
Kod kronične somatske boli mogu pomoći i promjene životnih navika, uključujući prehranu koja smanjuje upalne procese, redovitu tjelesnu aktivnost, dovoljan unos tekućine i dovoljno sna. Važnu ulogu ima i upravljanje stresom, iako istraživanja zasad daju različite rezultate o tome koliko je stres izravno povezan s boli.
Visceralna bol često je nejasna i teže ju je locirati
Za razliku od somatske, visceralna bol nastaje u unutarnjim organima ili krvnim žilama, koji nisu tako bogato opskrbljeni osjetnim živcima.
Zbog toga ju je često teže precizno odrediti. Umjesto oštre boli na točno određenom mjestu, visceralna se bol češće opisuje kao tupa, bolna ili stežuća. Mogu je pratiti i drugi simptomi, poput:
- promjena tjelesne temperature, krvnog tlaka i/ili srčanog ritma
- probavnih tegoba
- mučnine
- bljedila
- obilnog znojenja.
Visceralna bol može se također širiti u druge dijelove tijela, zbog čega je još teže prepoznati njezin stvarni izvor. Takva se bol naziva prenesenom boli. Jedan od primjera je izvanmaternična trudnoća koja se može manifestirati kao bol u ramenu, iako se problem nalazi u području reproduktivnih organa.
Visceralnu bol mogu uzrokovati različita stanja, uključujući bol u mokraćnom mjehuru zbog opstrukcije mokraćnog sustava, anginu pektoris, odnosno srčanu bol u prsima, te pankreatitis, odnosno upalu gušterače. Na visceralnu bol mogu utjecati i tjeskoba, depresija i stres, premda stručnjaci još uvijek ne razumiju u potpunosti odnos između emocionalnog stresa i visceralne boli.
Liječenje ovisi o uzroku
Visceralna se bol kratkoročno često liječi nesteroidnim protuupalnim lijekovima ili opioidima. No dugoročno je najvažnije pronaći i liječiti temeljni uzrok boli. Primjerice, ako je visceralna bol posljedica infekcije, liječi se odgovarajućim antibioticima. Bol u prsima može zahtijevati terapiju lijekovima za srce ili kirurško liječenje, ovisno o uzroku.
Ako je bol povezana s rakom, liječenje može uključivati kemoterapiju, zračenje i druge metode. Endometrioza se može liječiti hormonskom terapijom, a u nekim slučajevima potrebno je i kirurško liječenje. Istraživanja se nastavljaju kako bi se pronašli učinkovitiji lijekovi i kombinacije terapija za bolove u području trbuha i zdjelice.
Kada se zbog boli treba javiti liječniku?
Neke vrste somatske ili visceralne boli mogu se povući same od sebe uz odgovarajuću kućnu njegu. Međutim, bol ponekad može biti znak zdravstvenog problema koji zahtijeva pregled i liječenje.
Liječničku pomoć treba potražiti ako se pojave:
- naglo pojačavanje intenziteta boli, utrnulost ili trnci
- gubitak mišićne snage u rukama ili nogama ili gubitak osjeta
- problemi s ravnotežom i koordinacijom
- iznenadni gubitak sposobnosti pražnjenja mjehura ili crijeva ili nemogućnost kontrole mokrenja odnosno stolice
- neobjašnjiv gubitak tjelesne težine
- noćno znojenje
- umjerena ili jaka bol tijekom noći ili u mirovanju
- nova bol u trbuhu, prsima ili glavi koja ne prolazi.
Liječniku se također treba obratiti ako bol ometa svakodnevne aktivnosti, otežava jedenje ili spavanje, utječe na sposobnost rada ili značajno narušava mentalno zdravlje.
Somatska i visceralna bol nastaju putem različitih živčanih putova, pa se razlikuju i mehanizmi koji ih uzrokuju. Upravo zato je za učinkovito liječenje važno najprije utvrditi odakle bol dolazi i što je njezin uzrok.
(Ordinacija.hr)
