Plijesan se kod mekanog voća može proširiti i ispod površine, dok se kod čvršćih plodova zahvaćeni dio ponekad može sigurno ukloniti.
Kupili ste voće, spremili ga u hladnjak i nekoliko dana kasnije primijetili malu mrlju plijesni. Prva je pomisao vjerojatno jednostavna: odrezati taj dio i pojesti ostatak. No, je li to doista dovoljno ili se s plijesni ponekad širi i ono što ne možemo vidjeti?
Odgovor nije isti za svako voće. Kod nekih čvršćih plodova mali dio zahvaćen plijesni doista se može ukloniti, dok je kod mekanog i sočnog voća sigurnije baciti cijeli plod. Razlog je u tome što plijesan može prodrijeti dublje u hranu nego što se čini na prvi pogled, a njezine spore mogu se proširiti i na dijelove koji izgledaju potpuno zdravo.
Zato mala pljesniva mrlja ne znači uvijek da morate baciti cijelo voće, ali nije dobro ni slijepo primjenjivati isto pravilo na svaku vrstu. Evo kada je dovoljno odrezati zahvaćeni dio, a kada je ipak najbolje voće baciti.
Čvrsto voće možete spasiti, ali uz nekoliko pravila
Ako je riječ o čvrstom voću s manje vlage, poput jabuke ili nekih tvrđih sorti krušaka, pljesnivi dio može se odrezati. Pritom je važno ukloniti ne samo vidljivu plijesan nego i dio voća oko nje – ako je pljesnivi dio manji od oko 2,5 centimetara u promjeru. Ostatak voća tada bi trebao biti siguran za jelo.
Važno je i ne rezati izravno kroz plijesan. Na taj se način spore mogu prenijeti na nož, ali i na druge dijelove voća koji su prije izgledali zdravo.
Kod mekanog voća bolje je ne riskirati
Situacija je drugačija kada je riječ o mekanom voću. Ako se plijesan pojavila na više od jednog dijela ploda, sigurnije je baciti cijelo voće.
Razlog je jednostavan – plijesan može prodrijeti dublje u voće, čak i kada njezino širenje nije vidljivo golim okom. To je posebno važno kod mekanog voća s većim udjelom vlage, poput breskvi, bobičastog voća i naranči, kod kojih se ne preporučuje samo odrezati vidljivi dio plijesni.
Kod sitnog voća, poput bobičastog voća, ipak ne morate nužno baciti cijelo pakiranje ako je plijesan zahvatila samo jednu ili dvije bobice. U tom slučaju bacite pljesnive bobice, kao i sve one koje su bile u izravnom dodiru s njima.
Zašto se plijesan širi i na dijelove koje ne vidimo?
Plijesni su sitne gljivice koje mogu rasti na hrani i biljkama. Ponekad ih možemo jasno vidjeti, dok su njihove spore nevidljive. One se mogu proširiti na obližnje dijelove hrane, pa čak i na druge namirnice.
Mekana hrana bogata vlagom posebno pogoduje njihovom širenju. Zato plijesan kod takvog voća može prodrijeti i u dijelove koji na prvi pogled izgledaju potpuno zdravo.
Većina plijesni nije štetna. Neke se čak namjerno koriste u proizvodnji određenih vrsta sireva. Ipak, pojedine vrste plijesni mogu izazvati probleme s disanjem ili alergijske reakcije.
U nekim slučajevima plijesni proizvode i mikotoksine, odnosno otrovne spojeve koji mogu biti opasniji za zdravlje i izazvati tegobe. To je češće povezano s namirnicama poput žitarica, orašastih plodova i začina.
Kako smanjiti mogućnost pojave plijesni na voću?
Pojavu plijesni nije uvijek moguće potpuno spriječiti, ali nekoliko jednostavnih navika može smanjiti mogućnost da voće počne propadati prije nego što ga stignete pojesti.
Prije spremanja voća:
- Prije kupnje pregledajte voće i provjerite ima li na njemu pljesnivih dijelova. Obratite pažnju i na peteljke.
- Nemojte kupovati više voća nego što ga možete pojesti u razumnom roku. Što voće dulje stoji, veća je mogućnost razvoja plijesni.
- Većinu voća čuvajte u hladnjaku kako bi dulje ostalo svježe. To vrijedi i za voće koje možda ne biste automatski stavili u hladnjak, poput breskvi i krušaka.
- Hladnjak redovito čistite, najmanje jednom mjesečno. Iako plijesni uglavnom bolje uspijevaju na višim temperaturama, mogu rasti i u hladnijem okruženju hladnjaka.
Tijekom čuvanja:
- Narezano voće prekrijte plastičnom folijom i držite u hladnjaku.
- Nakon otvaranja konzervirano voće prebacite u čistu posudu za čuvanje i stavite u hladnjak.
- Ako znate da voće nećete stići pojesti na vrijeme, narežite ga i zamrznite.
Prije jela:
Voće isperite vodom neposredno prije konzumacije. To vrijedi i za voće s korom ili debljom ljuskom, poput lubenice. Za pranje voća možete koristiti i sodu bikarbonu ili ocat, ali treba imati na umu da oni mogu utjecati na njegov okus.
Važno je i ne prati voće nekoliko dana unaprijed. Vlaga koja ostane na površini može stvoriti povoljne uvjete za razvoj plijesni. Zato ga je najbolje oprati neposredno prije nego što ga planirate pojesti.
(Ordinacija.hr)
