Stres može utjecati na hormone koji reguliraju glukozu, ali i na san, prehranu i tjelesnu aktivnost, zbog čega je njegova uloga važna osobito kod osoba s dijabetesom.
Stres nije samo neugodan osjećaj koji utječe na raspoloženje. Kada traje dulje ili je vrlo intenzivan, može utjecati i na brojne procese u organizmu, među ostalim i na regulaciju šećera u krvi. Kada se aktivira odgovor organizma na stres, oslobađaju se hormoni poput kortizola, a istodobno se može smanjiti oslobađanje inzulina, što može dovesti do porasta razine šećera u krvi.
To je posebno važno za osobe koje imaju dijabetes ili predijabetes, kod kojih stres može dodatno otežati održavanje šećera u krvi unutar preporučenih vrijednosti.
Kako su povezani stres i šećer u krvi?
Kada govorimo o povišenom šećeru u krvi, najčešće pomislimo na prehranu, odnosno na prevelik unos šećera ili ugljikohidrata. No na regulaciju glukoze utječu i brojni drugi čimbenici, poput dehidracije, izlaganja velikoj vrućini i suncu, preskakanja obroka, bolesti i nedostatka sna.
Jedan od njih je i stres, bilo da je povezan s teškim životnim okolnostima, bolešću, poslom ili manjkom sna.
Kada smo pod stresom, u tijelu se aktivira takozvani odgovor na stres. Pokreće se niz hormonalnih reakcija, među kojima je i povećano oslobađanje kortizola. Taj hormon utječe na metabolizam, upalne procese i imunološki sustav.
Visoka razina stresa može:
- povećati razinu kortizola i utjecati na način na koji tijelo metabolizira šećer
- povećati razinu glukoze u krvi
- smanjiti oslobađanje inzulina, hormona koji regulira šećer u krvi
- promijeniti osjetljivost organizma na inzulin
- povećati otpornost organizma na inzulin.
Stres može utjecati na šećer u krvi i neizravno. Kada smo pod većim stresom, veća je vjerojatnost da ćemo preskakati obroke, birati manje zdrave namirnice, manje se kretati ili lošije spavati, što dodatno može otežati kontrolu šećera.
Tko je izložen većem riziku?
Određeni čimbenici mogu povećati vjerojatnost da će stres imati izraženiji utjecaj na regulaciju šećera u krvi. To uključuje raniju depresiju, kronični stres povezan s poslom te nepovoljne ili stresne životne okolnosti tijekom ranog djetinjstva.
Rizik može biti veći i kod osoba koje na stres reagiraju nezdravim navikama, poput posezanja za nezdravom hranom, smanjene tjelesne aktivnosti ili zanemarivanja uzimanja propisane terapije za dijabetes.
Koje probleme mogu uzrokovati stres i promjene šećera?
I dugotrajan stres i velike oscilacije šećera u krvi mogu negativno utjecati na zdravlje.
Kod osoba s dijabetesom stres može otežati regulaciju krvnog tlaka i povećati rizik od srčanih problema. Može otežati i pridržavanje svakodnevnih navika važnih za kontrolu šećera u krvi.
Stres također može povisiti krvni tlak, ubrzati rad srca i pridonijeti naglom porastu šećera u krvi.
Kada se treba javiti liječniku?
Promjene šećera u krvi ponekad mogu biti i opasne. Osobe s dijabetesom trebaju odmah kontaktirati liječnika ili otići u najbližu hitnu službu ako se pojave:
- ubrzan rad srca i ubrzano disanje
- suha usta i koža
- učestalo mokrenje ili pojačana žeđ koja traje nekoliko dana
- dah voćnog mirisa
- zacrvenjela koža
- mučnina i povraćanje
- bol u trbuhu
- glavobolja
- bolni i ukočeni mišići.
Kako se dijagnosticiraju stres i dijabetes?
Iako su stres i šećer u krvi povezani, dijagnosticiraju se na različite načine.
Stres je uobičajena emocionalna reakcija na teške životne okolnosti i najčešće se ne dijagnosticira kao zasebno stanje. Međutim, ako postane kroničan, može biti povezan s poremećajima poput akutnog stresnog poremećaja i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP).
Dijabetes i predijabetes dijagnosticiraju se na temelju mjerenja šećera u krvi. Koriste se različite pretrage, među kojima su oralni test tolerancije na glukozu, mjerenje glukoze u plazmi, mjerenje glukoze natašte te HbA1c test, koji pokazuje prosječnu razinu šećera u krvi tijekom određenog razdoblja.
Kako se liječe problemi povezani sa stresom i šećerom?
I stres i problemi s regulacijom šećera u krvi mogu se liječiti i kontrolirati. Kod problema povezanih sa stresom mogu pomoći psihoterapija i tehnike upravljanja stresom, dok liječenje dijabetesa uključuje lijekove, prilagodbu prehrane, tjelesnu aktivnost i druge promjene životnih navika.
Osobama s dijabetesom liječnik može propisati lijekove koji pomažu u regulaciji šećera u krvi, a nekima je potreban i inzulin. Važno je redovito pratiti razinu glukoze u krvi kod kuće.
Preporučuje se prehrana s manje šećera i rafiniranih ugljikohidrata, a više proteina, zdravih masnoća, vlakana, voća i povrća. Ako postoji prekomjerna tjelesna težina, liječnik može preporučiti njezino smanjenje. Uz šećer u krvi potrebno je pratiti i krvni tlak te kolesterol. Osobama s dijabetesom koje puše preporučuje se prestanak pušenja.
Kod problema sa stresom mogu pomoći različiti oblici psihoterapije koji pomažu u upravljanju emocijama i učenju zdravijih reakcija na stres. Među njima su kognitivno-bihevioralna terapija (KBT), interpersonalna terapija, dijalektičko-bihevioralna terapija (DBT), psihodinamska terapija te EMDR terapija.
Što možete učiniti sami?
Određene promjene svakodnevnih navika mogu istodobno pomoći u smanjenju stresa i boljoj regulaciji šećera u krvi. To uključuje:
- dovoljno sna svake noći
- dovoljan unos tekućine
- redovite obroke i što manje prerađene namirnice
- svakodnevno vrijeme za odmor i opuštanje
- mindfulness i meditaciju
- izbjegavanje pušenja i alkohola
- svakodnevnu tjelesnu aktivnost
- uzimanje vremena za mentalni odmor kada je moguće
- postavljanje granica i učenje kako reći „ne“ kada se osjećate preopterećeno.
Ako vam je nedavno dijagnosticiran dijabetes, važna je i podrška drugih. Razgovor s obitelji, prijateljima, zdravstvenim djelatnicima ili osobama sa sličnim iskustvom može olakšati suočavanje s bolešću, a grupe podrške mogu pružiti dodatne informacije i emocionalnu podršku.
(Ordinacija.hr)
