Preklapanje zubi, veliki razmaci i nepravilan zagriz nisu jedini znakovi. Neke promjene roditelji mogu primijetiti i pri jelu, pranju zubi ili nicanju novih zuba.
Aparatić za zube većina roditelja povezuje s ravnanjem zuba i ljepšim osmijehom, no ortodontska terapija nije samo estetsko pitanje. Pravilan položaj zuba i čeljusti važan je za zagriz, žvakanje, govor i održavanje oralne higijene, a neke je probleme važno prepoznati i početi pratiti na vrijeme.
No kako roditelj može znati da bi djetetu mogao trebati aparatić za zube? Neki znakovi prilično su očiti, dok se drugi mogu lako previdjeti.
1. Zubi su zbijeni, preklapaju se ili rastu ukrivo
Jedan od najočitijih znakova je nedostatak prostora za zube. Ako se zubi preklapaju, okreću, rastu ukrivo ili jedan zub izgleda kao da se „gura” preko drugoga, moguće je da u čeljusti nema dovoljno prostora.
Zbijene zube također je teže pravilno čistiti, pa se može povećati rizik od nakupljanja plaka, karijesa i problema s desnima. Ako dijete već ima većinu trajnih zuba, ortodont može procijeniti bi li aparatić pomogao da se zubi pravilno rasporede.
2. Postoje veliki razmaci između zuba
Razmaci između zuba ne znače nužno da postoji problem. Nakon ispadanja mliječnih zuba određeni su razmaci sasvim očekivani i mogu se smanjiti kada izrastu trajni zubi.
No izraženi ili trajni razmaci mogu biti povezani s nerazmjerom između veličine zuba i čeljusti ili drugim razvojnim čimbenicima.
Ako vas razmaci između djetetovih zuba zabrinjavaju, stomatolog ili ortodont može procijeniti je li riječ o normalnoj fazi razvoja ili problemu koji treba pratiti ili liječiti.
3. Gornji i donji zubi ne spajaju se pravilno
Pogledajte kako djetetu izgledaju zubi kada zatvori usta. Način na koji se gornji i donji zubi susreću može otkriti nepravilan zagriz.
Primjerice, kod dubokog predgriza gornji zubi previše prekrivaju donje. Kod podgriza donji zubi nalaze se ispred gornjih, dok kod križnog zagriza pojedini gornji zubi dolaze s unutarnje strane donjih.
Kod otvorenog zagriza između gornjih i donjih zuba ostaje prostor čak i kada dijete zatvori usta. Nepravilan zagriz nije uvijek lako procijeniti kod kuće, ali ako primijetite da zubi ne naliježu kako bi trebali, dobro je zatražiti stručnu procjenu.
4. Dijete teško zagriza ili žvače hranu
Aparatić za zube ne služi samo za ispravljanje zuba koji izgledaju krivo. Ortodontska terapija može biti potrebna i kada nepravilan položaj zuba ili čeljusti utječe na njihovu funkciju.
Obratite pažnju ako dijete teško zagriza hranu, ima problema sa žvakanjem ili osjeća bol tijekom zagrizanja. Primjerice, ako mu je problem zagrizati jabuku ili drugu čvršću hranu, razlog može biti nepravilan zagriz. Takve poteškoće treba spomenuti stomatologu.
5. Dijete grize obraz ili nepce
Često grickanje unutarnje strane obraza ili nepca također može biti znak da zubi ne dolaze u pravilan međusobni odnos. Samo po sebi to ne znači da je djetetu potreban aparatić, ali ako se ponavlja i istodobno postoje drugi znakovi nepravilnog zagriza, vrijedi zatražiti pregled.
6. Mliječni zubi ispadaju prerano, prekasno ili neuobičajeno
Važno je pratiti i kada i kako mliječni zubi ispadaju. Ako neki mliječni zub ispadne prerano, susjedni se zubi mogu pomaknuti i zauzeti prostor potreban trajnom zubu. S druge strane, ako mliječni zub dugo ostaje na mjestu ili trajni zub ne može pravilno niknuti, također može biti potrebna procjena.
Zato nije dobro ignorirati izrazito kašnjenje u ispadanju mliječnih zuba ili situaciju u kojoj trajni zub ne niče očekivanim redoslijedom.
7. Prednji zubi su izrazito izbočeni
Ako su djetetovi gornji prednji zubi jako istureni prema naprijed, to može biti posljedica nepravilnog zagriza, ali i dugotrajnih navika iz ranog djetinjstva.
Sisanje palca ili prstiju tijekom duljeg razdoblja može stvarati pritisak na prednje zube i utjecati na njihov položaj te razvoj zagriza.
To ne znači da će svako dijete koje je sisalo palac trebati aparatić, ali ako su se pojavile vidljive promjene, dobro je o tome razgovarati sa stomatologom ili ortodontom.
Kada dijete treba prvi put kod ortodonta?
Ne postoji jedna dob u kojoj svako dijete treba početi nositi aparatić. Neke probleme treba početi rješavati dok dijete još ima mliječne zube, dok se kod drugih može pričekati da većina trajnih zuba izraste. Zato su redoviti stomatološki pregledi najvažniji. Stomatolog prati razvoj zuba i čeljusti i može procijeniti treba li dijete uputiti ortodontu.
Kod određenih razvojnih problema terapija može početi već između 5. i 9. godine, dok se kod mnoge djece s klasičnim ispravljanjem položaja trajnih zuba terapija započinje između 10. i 14. godine, kada je većina mliječnih zuba već ispala.
U nekim se slučajevima terapija provodi u dvije faze – prva počinje ranije, kako bi se utjecalo na razvoj čeljusti ili osigurao prostor za trajne zube, a druga nakon što trajni zubi izrastu.
Zašto nastaju nepravilnosti zuba i zagriza?
Velik dio ortodontskih problema povezan je s nasljednim čimbenicima. Veličina čeljusti te veličina i oblik zuba mogu odrediti koliko će prostora biti dostupno za pravilan raspored zuba.
Na razvoj zagriza mogu utjecati i dugotrajno sisanje palca ili prstiju, disanje na usta, karijes, ozljede i drugi čimbenici povezani s razvojem zuba i čeljusti. Nepravilan položaj zuba također može otežati čišćenje, zbog čega se povećava mogućnost nastanka karijesa i bolesti desni.
Mora li svako dijete s krivim zubima nositi aparatić?
Ne nužno. Nisu svi razmaci, krivi zubi ili nepravilnosti u zagrizu razlog za odmah započeti terapiju. Ponekad je dovoljno pratiti razvoj zuba i pričekati da trajni zubi izrastu. U drugim slučajevima rana intervencija može spriječiti ili ublažiti kasnije probleme. Odluku o tome treba li djetetu aparatić, koju vrstu odabrati i kada započeti terapiju donosi ortodont nakon pregleda.
Koje vrste aparatića postoje?
Najčešći su fiksni metalni aparatići s bravicama i žicom koji postupno pomiču zube. Postoje i keramički aparatići s manje uočljivim bravicama, kao i lingvalni aparatići koji se postavljaju s unutarnje strane zuba.
Za neke su pacijente prikladne i prozirne udlage (aligneri) koje postupno pomiču zube. Ipak, nisu prikladne za svako dijete ni za svaku vrstu nepravilnog zagriza, pa o njihovoj primjeni odlučuje ortodont.
Na što treba paziti ako dijete dobije aparatić?
Aparatić zahtijeva posebno dobru oralnu higijenu. Kod fiksnog aparatića ostaci hrane mogu se zadržavati oko bravica i žica, zbog čega je važno temeljito prati zube i čistiti prostore između njih.
Treba pripaziti i na hranu koja može oštetiti aparatić, poput vrlo tvrdih i ljepljivih namirnica. Djeca koja nose prozirne udlage trebaju ih skinuti tijekom jela i vratiti nakon čišćenja zuba.
Kada je vrijeme za pregled?
Ako primijetite da se djetetovi zubi preklapaju, rastu ukrivo, između njih ostaju veliki razmaci, gornji i donji zubi ne naliježu pravilno ili dijete ima poteškoća sa zagrizanjem i žvakanjem, vrijedi to spomenuti stomatologu.
Čak i ako nije vrijeme za aparatić, pravodobni pregled može pokazati treba li problem samo pratiti ili bi bilo korisno uključiti ortodonta.
(Ordinacija.hr)
