Odgovara:

Kristina Bačkonja, dipl. psiholog

Poštovana čitateljice, prije svega smatram da je za djecu rastavljenih roditelja najbolje kada su njihovi roditelji u korektnim odnosima i kada i dalje – kao roditelji a ne partneri – nastupaju zajednički spram djece. Kada dijete ne osjeća konflikt lojalnosti, kada i dalje može biti samo dijete a ne posrednik između mame i tate, to znači da su stvoreni svi predvjeti da dijete bude dobro. Što se tiče Vašeg pitanja – nisam liječnik pa ne mogu ulaziti u ozbiljnost dijagnoze, no fokusirat ću se na psihološki dio. Iz pozicije stručnjaka, smatram da je uvijek dobro kada roditelj potiče dijete na susrete s roditeljem s kojim dijete ne živi budući da je skrb roditelja podijeljena: kako kada je dijete zdravo, tako i kada je bolesno. Upravo tako bi to trebalo doživjeti i dijete: živim s mamom, ali o meni jednako brinu i mama i tata bez obzira što više ne žive zajedno. Moja pretpostavka (ponavljam da se radi samo o pretpostavci budući da nisam liječnik) jest da dijete koje je povraćalo i ima dermatitis nije u toliko teškom stanju da ne može ustati iz kreveta. Da se radi o gripi i temperaturi 40, te da djevojčica zaista nije bila u stanju ustati iz kreveta, onda je to situacija gdje bi roditelji zajedno mogli odlučiti što je najbolje za nju. No, u slučaju dermatitisa i povraćanja (koje bi se moglo i ponavljati), čini mi se malo nepravedno dijete (a potom i oca) uskratiti za druženje s tatom. Tata ima pravo biti uz nju i kada je zdrava i kada je bolesna i tko zna – možda se malena baš otvori tati po pitanju svojih strahova koji uzrokuju te tegobe. Što se ne bi ni u teoriji moglo dogoditi da mama svaki put opstruira susret kada se dijete ne osjeća dobro. U konačnici da rezimiram: ne morate brinuti kako djevojčica doživljava majčinu sugestiju da vikend provede kod oca unatoč zdravstvenim tegobama budući da je to poruka da su tu za nju i mama i tata (i kada je dobro i kada je loše).