Odgovara:

Maja Vučić, prof. psihologije

Poštovana, simptome i ponašanja koja ste opisali odgovaraju poremećajima iz grupe aksioznih poremećaja, a njih karakterizira negativno predviđanje nekih budućih događaja. Zbog toga osjećamo strah i tjeskobu, a izlaganje tim situacijama uzrokuje simptome koje ste naveli, a izbjegavanje tih situacija smirivanje. No, izbjegavanje nas dovodi do toga da ne možemo normalno funkcionirati i zato nije prihvatljivo rješenje. Kako nemam dovoljno informacija od vas ne bih žurila sa specificiranjem konkretnog poremećaja, ali iz teksta se vidi da imate elemenata socijalne anksioznisti i paničnog poremećaja.  U ovakvim slučajevima se treba ispitati kakav je sklop razmišljanja, odnosno utvrđuje se čega se vi to zapravo bojite. Mnogi od tih strahova su neutemeljeni, a promjenom sklopa razmišljanja se mijenja i ponašanje. Naravno, mijenjanje sklopa razmišljanja zahtjeva i istovremeno izlaganje tim situacijama tako da izbjegavanje nije opcija, a i povećava strah od svake buduće situacije. Kognitivno-bihevioralna psihoterapija je najučinkovitija za rješavanje anksioznih poremećaja. Relativno je kratkog trajanja (između 8-12 susreta), a ovisi o suradljivosti klijenta u izvršavanju domaćih zadaća i uzapredovalosti poremećaja. Imate na internetu mnogo članaka na tu temu koji će vam detaljno objasniti funkcioniranje poremećaja i način rješavanja problema. Nekim ljudima uspijeva riješiti problem samostalno, ali mnogima ne i zato se nemojte ustručavati tražiti pomoć stručnjaka.