Znate li kako izgleda zdravstvena slika našeg grada? Ako ne znate, pročitajte što kažu u Uredu za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje
.jpg)
Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje u sklopu Projekta „Zagreb – zdravi grad“ izradio je „Gradsku sliku zdravlja“ kao kvalitativan i kvantitativan opis zdravlja građana i svih čimbenika koji utječu na zdravlje kao što su socijalni, okolišni, infrastrukturni čimbenici, te način ponašanja.
„Gradska slika zdravlja“ pridonosi unapređenju međusektorske suradnje koja će pomoći učvršćivanju zajedničkog djelovanja na zdravlje te identificirati i rasvijetliti zdravstvene probleme i čimbenike koji utječu na zdravlje. Zajednički cilj djelovanja svih sektora u Gradu je da zdravlje postane ključna vrijednost u gradskim politikama i preduvjet za daljnji razvoj. Gradski planovi, politike i strategije vezane uz unaprjeđenje okoliša, prijevoza, stanovanja, obrazovanja, skrbi za starije i slično trebali bi biti usmjereni na poboljšanje zdravlja građana.
Tim Ordinacije.hr svakodnevno će vam donositi dijelove tekstova iz brošure „Gradska slika zdravlja“. Za početak vam predstavljamo jedan od vodećih javnozdravstvenih problema.
Bolesti srca i krvnih žila
Bolesti srca i krvnih žila imaju veliko javnozdravstveno značenje koje je određeno sljedećim pokazateljima: vodeći su uzrok smrtnosti, pobola i nesposobnosti (poglavito kod starijih ljudi), i to kako u razvijenim zemljama, tako i u zemljama u razvoju.
Prevencija ovih bolesti ima dva cilja: dodati život godinama i godine životu. Razna istraživanja sugeriraju da je incidencija i umiranje od tih bolesti u starijoj dobi uvjetovano čimbenicima rizika u srednjoj životnoj dobi. U nekim zemljama prisutan je trend opadanja smrtnosti od ovih bolesti, što ukazuje da bi se i u našoj zemlji mogao smanjiti, iako uzroci ovih trendova još nisu sasvim razjašnjeni. Velike razlike u mortalitetu od kardiovaskularnih bolesti među pojedinim zemljama predstavljaju javnozdravstveni izazov.
Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u Zagrebu s 4.056 umrlih osoba i stopom od 520,6 umrlih na 100.000 stanovnika. Među 10 vodećih pojedinačnih uzroka smrti u Zagrebu, četiri su dijagnoze iz skupine cirkulacijskih bolesti. Na vrhu je kronična ishemična bolest srca, slijedi insuficijencija srca, akutni infarkt miokarda, pa inzult.
Standardizirane stope smrtnosti od cirkulacijskih bolesti u Zagrebu 2007. godine
Dobno standardizirana stopa smrtnosti od cirkulacijskih bolesti za sve dobi iznosi za Zagreb u 2007. godini 425 na 100.000, što je više od prosječne stope za Hrvatsku (418), Europsku regiju (411), i za EU (263). Uspoređujući stope za dob do 64 godine, stopa za Zagreb (64) je niža od Hrvatske (74) i Europske regije (105), a viša od EU (52). Dobno standardizirana stopa smrtnosi od ishemične bolesti srca za sve dobi niža je u Zagrebu (159) od prosjeka za Hrvatsku (160) i Europsku regiju (186), a viša od stopa za EU (100). Isto tako, dobno standardizirana stopa smrtnosti od cerebrovaskularne bolesti za sve dobi je niža u Zagrebu (106), nego u Hrvatskoj (126) i europskoj regiji (112) , a viša nego u EU (65).
Izvor podataka: Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Zdravstveno-statistički ljetopis Grada Zagreba 2007.
Uspoređujući trendove dobno standardiziranih stopa smrtnosti od ishemične bolesti srca za sve dobi od 2000-2005. godine u Zagrebu se primjećuje trend pada, kao i u ostalim zemljama regije, osim Mađarske. Dok je u Zagrebu trend dobno standardiziranih stopa smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti, kao i europskih u vrlo blagom padu, u Hrvatskoj je u istom razdoblju trend pada puno veći.
Djelotvorne preventivne mjere obuhvaćaju:
1. Rad na otkrivanju osoba s dva ili više čimbenika rizika (muškarci stariji od 40 godina, žene starije od 50 godina sa slabo reguliranom hipertenzijom, povišenim kolesterolom, šećernom bolesti, pušači i drugi).
2. Rano otkrivanje ishemične bolesti srca i perifernih krvnih žila.
3. Rad na suzbijanju reinfarkta (pozivanje bolesnika s preboljelim akutnim infarktom miokarda u određenim vremenskim razdobljima).
4. Trajnu edukaciju cjelokupnog pučanstva s ciljem provođenja zdravijeg načina življenja, unapređenja i očuvanja zdravlja te suzbijanje navika koje dovode do razvoja bolesti srca i krvnih žila.
Demografske analize ukazuju kako se sa smanjenjem stope obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, povećava očekivano trajanje života. Pretpostavke da će padom stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti doći do automatske zamjene od strane neoplazmi ili nekih drugih bolesti, pokazale su se neopravdanima. Uostalom, i neoplazme i kardiovaskularne bolesti imaju zajednički glavni čimbenik rizika (cigarete, pretilost), a moguće i neke druge.
Izvor: Brošura “Gradska slika zdravlja”
Izdavač: Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, travanj 2009.
