Alzheimerovu bolest obilježava razorno pogoršanje mentalnih funkcija. Prvenstveno pogađa osobe starije od 65 godina.
Bolest uzrokuje progresivnu degeneraciju tkiva u mozgu. Kako bolest
napreduje, pogoršavaju se i intelektualne funkcije poput pamćenja,
shvaćanja i govora. Pažnja oboljelih obično luta, a jednostavne
kalkulacije postaju nemoguće. Pacijenti se žale da im obične
svakodnevne aktivnosti postaju sve teže, dok se izgubljenost i
frustracija pogoršavaju noću.
Kod oboljelih dolazi do dramatičnih promjena raspoloženja – provala
bijesa, napadaja prestrašenosti, razdoblja duboke neosjetljivosti i
bezvoljnosti. Čest je slučaj da osobe sve više gube orijentaciju, mogu
odlutati i izgubiti se. Razvojem bolesti se postupno razvijaju i
tjelesni problemi, poput čudnog hoda ili gubitka koordinacije. Bolest
je bez iznimke smrtonosna.
Iako se bolest javlja usporedo s procesom starenja, bolest nije
prirodna posljedica starenja. Istraživači još nisu sigurni zašto ili
kako dolazi
do ove degeneracije tkiva. Novija istraživanja koja najviše obećavaju
ukazuju
na jednu bjelančevinu koja se prirodno javlja u krvi, a zove se ApoE
(kratica
za apolipoprotein E). Ona je potrebna za prijenos masnih tvari u
organizmu.
Liječenje
Alzheimerova bolest je neizlječiva: ništa je ne
može zaustaviti niti vratiti bolesnika u stanje prije početka bolesti. Čini
se da neki lijekovi donekle usporavaju njezino opće napredovanje u ranim
stadijima. Neki drugi mogu pomoći kod promjena raspoloženja i drugih
određenih problema u ponašanju koji se javljaju kod ove bolesti. Procjenjuje se da u Hrvatskoj danas ima oko 80.000 oboljelih.
