Kada pomislimo na srčani udar, u glavi nam je dramatična scena iz filmova: osoba se hvata za prsa, ne može disati od boli i pada na pod. No, šanse su veće za tihim srčanim udarom, tj. onim bez pravih simptoma.
Nedijagnosticirani
tihi srčani udari pogađaju gotovo 200.000 Amerikanaca godišnje! Podaci
istraživanja pokazuju kako osobe prohodaju između 40 i 60 posto svih srčanih
udara, a da toga uopće nisu svjesni.
Srčani udar
nastupa kada ugrušak spriječi dotok krvi iz arterije u srce. Tada se
jave simptomi kao što su jaki bolovi u prsima, gubitak daha, vrtoglavica i
mučnina.
Međutim,
često srčani udar nije bolan, a osoba nije niti svjesna da ga proživljava.
Faktori rizika za tihi srčani udar jednaki su kao i kod “klasičnog”,
a uključuju pušenje, stres, povijest bolesti u obitelji ili dijabetes.
Najnovije
istraživanje Sveučilišta Duke pokazuje kako se prehodani srčani udari događaju
češće no što je struka prethodno mislila. Čak i da je
osoba prehodala udar u prošlosti, liječnici ga mogu vidjeti putem “potpisa” Q-valova na EKG-u. No, problem je što svaki srčani udar ne
ostavlja takav potpis.
Znanstvenici su koristili novi
postupak snimanja srca usporenom magnetskom rezonancom visoke rezolucije (DE-CMR)
kako bi otkrili oštećenja uzrokovanih prehodanim infarktima. Postupak je
uključivao 185 osoba kojima nikada nije bio dijagnosticiran srčani udar, ali su
vjerovale kako boluju od krvožilnih bolesti.
Otkrili su kako je 35 posto
pregledanih osoba prehodalo srčani udar, a tihi infarkt bez prisutnog potpisa
Q-vala bio je tri puta češći nego onaj s takvim potpisom.
Liječenje osobe koja je
prehodala srčani udar trebalo bi biti jednako onome kod bolesnika koji je
hospitaliziran odmah nakon infarkta, tvrde liječnici.
K. Horvat
