Minijaturni “nanosenzori” mogu otkriti rane znakove karcinoma u svakodnevnim uzorcima krvi uzetih iz pacijenata, kažu istraživači.
Koautor studije, Mark Reed, pomoćni direktor s Yale instituta za nanoznanost i kvantni inženjering u New Havenu, Connecticut, izjavio je kako se tehnologija može upotrijebiti i za mnoge ostale vrste biomarkera.
Krajnji željeni ishod su brzi, jednostavni i jeftini testovi koji se mogu provesti u ordinaciji opće medicine kako bi se otkrio karcinom prije nego postane problem.
“S gledišta personalizirane medicine, možete uzeti kapljicu krvi iz vrha prsta te dobiti rezultate unutar par minuta. Bilo bi to jednostavno, stabilno i relativno jeftino.”, kaže William C. Phelps, direktor programa za istraživanje karcinoma pri Američkom društvu za rak.
“Postoji intenzivna potreba za ovakvom tehnologijom pri karcinomu pluća, gdje bi bilo poželjno otkriti biomarkere u uzorku ispljuvka, te karcinomu gušterače i jajnika”, kaže Phelps. “Ove karcinome ne možete rano otkriti, stoga se vrlo teško liječe”, nadodao je.
“Poželjno je otkriti specifičan protein u krvi koji je indikativan za određenu bolest, a također ga je poželjno i rano otkriti, testovima koji imaju visoku specifičnost i točnost. Ne želite lažno pozitivne ili lažno negativne rezultate”, izjavio je Phelps.
Iako pred tehnologijom ostaje još dug put dok dođe do ordinacija opće medicine, ona je ipak revolucionarna na više načina.
Prethodne su tehnologije radile na prilično sličan način, ali su mogle otkriti samo biomarkere u pročišćenim otopinama, a ne u “realnim” tjelesnim tekućinama – uzorcima krvi iz pacijenata.
“Pravo je postignuće biti u mogućnosti koristiti krv, što nam je bio dugoročni cilj”, objašnjava Reed. “Prije se takvo što nije moglo postići, obzirom da krv sadrži previše soli i ostalih sastojaka koji su ometali senzore. Razvili smo metodu kojom smo izolirali točno ono što želimo detektirati.”
U ovom su postupku bile potrebne samo male količine krvi, a cijeli je proces trajao dvadeset minuta.
Yoed Rabin, profesor biotermalne tehnologije na sveučilištu Carnegie Mellon u Pittsburghu, napomenuo je kako se nanotehnologija može koristiti i na subcelularnoj razini.
Rezultati studije objavljene su 13. prosinca u časopisu Nature Nanotechnology.
Branimir Gnjatović
