Božić, jedan od najvećih kršćanskih blagdana, kalendarski je smješten
tako da u sebi okuplja i puno drevnije mitološke i folklorne tradicije.
U europskom kulturnom krugu, čvrsto je povezan s ugođajem snježne zime,
s tmurnim kratkim danima za kojih se sunce povuklo k jugu. S dugim hladnim noćima. Otud je Božić i blagdan kućne topline, obiteljskog doma, uspomena i zajedništva, predaka i djece, a na selu i domaćih životinja.
Takvim slikama tradicionalno kršćanstvo obogaćuje izvornu biblijsku priču o Kristovom rođenju. No, ta je priča samo djelomice
idilična; u nju se upleće i motiv ljudske nevolje i bešćutnosti;
njezinim junacima uskraćeno je, barem isprva, sve ono što tvori
ugodnost Božića. Obje strane božićne svetkovine nalaze odraza i u
književnosti koja govori o Božiću i iz koje su u ovoj knjizi sabrana
neka od najljepših djela.
Priče Selme Lagerlof i Ivane Brlić-Mažuranić,
na primjer, uokvirene su arhetipskim božičnim prizorom bake koja uz
toplu peć pripovijeda djeci neku starinsku pripovijest ili legendu, ali
su junaci takve pripovijesti nesretni siromasi, naizgled napušteni i
zaboravljeni od sviju. Nesreća i beznađe kao da dosežu dno u slavnoj
Andersenovoj priči ili pak onima Dostojevskog i Brechta. Ipak, na kraju
sve obasjava čudesno i jarko božićno svjetlo.
Plemenitost velikih
božićnih priča sastoji se u tome što, u srcu tople idile, podsjećaju na
njezino sjenovito naličje, na one ostavljene vani, u mrzloj noći. Kao
što potreba za tim podsjećanjem nikada ne prestaje, tako i ponovna
čitanja ovih pretežno dobro poznatih priča uvijek iznova otkrivaju još
neuočene smislove. Po tome su one slične trajnosti samog Božića, koji
se potkraj svake godine iznova vraća ne trošeći ništa od svježine i
bogatstva svojih značenja.
Urednici: Nenad Rizvanović i Stanko Andrić
Nakladnik: V.B.Z.
K. R.
