Čovjek današnjim načinom prehrane unosi prosječno pet do deset grama soli više nego što je potrebno ljudskom tijelu. Uzimanje prekomjerne doze soli narušava zdravlje čovjeka, oštećuje bubrege, povisuje krvni tlak, a osobe koje imaju probleme s hipertenzijom, svakako bi trebale pripaziti na unos soli u organizam.
Najveći dio soli unosimo gotovom ili polugotovom hranom.
Kuhinjska je sol nužna
za pravilno funkcioniranje organizma i ima ključnu ulogu u mnogim fiziološkim
procesima. Iako pomaže u održavanju krvnog tlaka, te pravilnom radu živčanog
sustava, suvremene prehrambene navike dovele su do toga da dnevno unosimo u
organizam čak pet do deset grama soli više nego je potrebno ljudskom tijelu.
Zbog neznanja, loših navika i pretjerane uporabe, sol je tako postala ‘bijelo
zlo’ koje uzrokuje više štete nego dobrobiti za ljudski organizam.
U Hrvatskoj više od 37 posto stanovnika ima
povišeni krvni tlak, a hipertenzija je
jedna od najproširenijih bolesti današnjice, kao i jedan od glavnih čimbenika
za nastanak bolesti srca i krvnih žila.
O problemu prekomjernog konzumiranja soli raspravljalo se, prije svega nekoliko dana, u Osijeku i to na stručnom skupu “Sol i zdravlje“. Njega su zajedničkim snagama organizirali
Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek i Hrvatska agencija za hranu.
Prof. dr. sc. Drago Šubarić, dekan
Prehrambeno-tehnološkog fakulteta naglasio je ulogu znanstvenih institucija u
razvijanju novih trendova pri tehnološkim procesima prerađivanja hrane,
primjerice primjenom nanotehnologije, a cilj je postupnim smanjenjem razine
soli u gotovim i polugotovim prehrambenim proizvodima tu razinu dovesti do
razumne granice, blagotvorne za organizam.
Prema preporukama Svjetske zdravstvene
organizacije (WHO), dnevni unos soli za zdravu odraslu osobu iznosi oko pet
grama, što bi bila jedna čajna žličica, a maksimalan unos ograničava se na šest
grama soli dnevno. Djeci je dovoljna mnogo manja količina soli pa čak 1 g soli dnevno može biti
dostatan za sve fiziološke potrebe malog organizma.
dr.sc. Zorica Jurković
ravnateljica Hrvatske agencije za hranu
“Jedna od četiri glavne odrednice rada Hrvatske agencije
za hranu je priznavanje
prava potrošača na izbor hrane na osnovi potpunih informacija odakle dolazi
hrana i što ona sadrži. Stoga HAH i sudjeluje u organiziranju ovog skupa kako
bi posredstvom struke, ali i medija, potrošači, a to smo svi mi, dobili
spoznaje o koristi i štetnosti važnog sastojka hrane – soli. Posebno ističem da proizvođači hrane ne
samo proizvodnjom sigurne hrane, već i uključivanjem u akciju smanjenja unosa
soli, te smanjenjem soli u svojim proizvodima,
mogu znatno doprinijeti poboljšanju zdravlja građana RH”, naglasila je
dr. sc. Zorica Jurković, ravnateljica
Hrvatske agencije za hranu, pozvavši proizvođače hrane i pekarskih proizvoda da
se uključe u svjetsku, ali i nacionalnu kampanju smanjenja unosa soli u
organizam s ciljem poboljšanja zdravlja populacije.
Zanimljivo je da se kroz kruh i pekarske proizvode u organizam dnevno unese
oko 30 posto potrebne soli, a udjel se dodatno povećava ako su proizvodi
posipani soli.
“Iako sol utječe na
okus i tehnološka svojstva proizvoda, dodatak soli bi se u pekarskim
proizvodima mogao smanjiti za čak 25 posto bez značajnog utjecaja na kakvoću
proizvoda”, objasnila je prof. dr. sc. Žaneta Ugarčić-Hardi s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku.
Dugoročnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti mnoge su zemlje već doprinijele
time što su u pekarskim proizvodima sol smanjile 10 – 15 posto. Vrlo je
značajno, naglašava Hardi, od djetinjstva stvoriti naviku pripravljanja i
konzumiranja hrane s manje soli, a i misija je 2005. godine osnovane World Action
on Salt and Health (WASH), poboljšanje zdravlja populacije širom svijeta
uvođenjem postupnog smanjenja unosa soli. WASH potiče multi-nacionalne
prehrambene kompanije da smanje sol u njihovim proizvodima te radi sa vladama u
različitim zemljama naglašavajući potrebu za smanjenjem soli u prehrani ljudi.
Osjet slanoće izaziva natrijev klorid i druge ionizirane soli. Pri tome
pomaže hormon aldosteron koji regulira razinu natrija u tijelu i koji povećava
broj osjetila za slano. Odmah valja reći da ima ljudi koji ‘prirođeno’ vole
jako slano i onih koji traže slabo slanu hranu.
Dugotrajne i sveobuhvatne akcije u svijetu, primjerice u Velikoj Britaniji
ili Finskoj, donose prve pozitivne rezultate i smanjenje obolijevanja od
krvožilnih bolesti. Postavljanje standarda u Velikoj Britaniji pridonijelo je
tome da je u gotovoj hrani 45 posto manje soli nego prije četiri godine, a 84 posto
gotove hrane je već dostignulo standarde koje je postavila Agencija za
standarde hrane, a trebaju biti ostvareni do 2010. godine.
“Kuhinjska je sol jedan od glavnih uzroka povišenog krvnog
tlaka, a u Hrvatskoj svaka treća osoba obolijeva od te bolesti. Stoga i ne čudi
što od srčano-žilnih bolesti i moždanog udara u Hrvatskoj umire 52 posto ljudi.
Još je niz bolesti koje se javljaju kao rezultat presoljavanja jela – od
osteoporoze do karcinoma želuca”, naglasila je prof. dr. Ines Drenjančević-Perić s Medicinskog fakulteta u Osijeku.
Manje soli u hrani pomaže boljem radu bubrega i manjoj pojavi bubrežnih
kamenaca, te smanjenom riziku nastanka osteoporoze. U razvijenim zemljama, gdje
se svakodnevno upotrebljava gotova i polugotova hrana, dnevni unos soli često je
viši od 10 grama,
a doseže i vrijednost od 20
grama, što je alarmantno.
Uzimanje prekomjerne doze soli narušava zdravlje čovjeka, oštećuje bubrege,
povisuje krvni tlak, a osobe koje imaju probleme s hipertenzijom, svakako bi
trebale pripaziti na unos soli u organizam.
Nekoliko grama soli dnevno dovoljno je za funkcioniranje ljudskog
organizma, a danas ljudi, nažalost, uzimaju trostruko pa i četverostruko više
soli negoli je potrebno organizmu, upozoravaju znanstvenici.
Skrivena sol
Najveći dio soli unosimo gotovom ili
polugotovom hranom i konzumacijom obroka u restoranima. Iako ljudi uglavnom ne
vode računa o unosu soli u organizam, pretpostavljaju da se velika količina
soli nalazi u proizvodima kao što su: suhomesnati proizvodi, paštete, tvrdi
sirevi i sirni namazi, grickalice poput čipsa, štapića, kikirikija, pistacija,
gotovih umaka, senfa, majoneza, hamburgera, juha iz vrećice, polugotovih jela
poput ragua i mnoga druga. No kome bi palo na um da se skrivena sol nalazi u
slatkom corn flakesu, koji se reklamira kao lagan i zdrav doručak. Kruh,
namirnica koju svi svakodnevno jedemo, također uvelike pridonosi količini soli
unesenoj u organizam. Važno je paziti na dječju prehranu, što znači da ne
smijemo djecu navikavati na pržene namirnice i hranu koja je izgubila
vitalitet, a okus joj se održava raznim
kemikalijama.
Začini umjesto soli
I prije nego što kušaju jelo mnogi posegnu za soli i
nekritično sole juhu, povrće, meso… Začinsko bilje poput bosiljka, origana,
vlasca, mažurana i čitavog niza egzotičnih začina može poboljšati i promijeniti
okus hrane.
Svrha prehrane je omogućiti normalno funkcioniranje svih stanica organizma i
stvaranje energije za sve metaboličke procese.
Skrivenu sol u već gotovim namirnicama
i jelima ne možemo samostalno mijenjati, već je potrebna inicijativa i suradnja
prehrambene industrije, ali i institucija vlasti, kako bi se promijenio trend
visokog dodavanja soli u hranu. Iako velik dio soli unosimo već gotovom
industrijski priređenom hranom, ipak možemo i sami utjecati na ukupni unos
soli.
U Hrvatskoj za sada ne postoji
zakonska obveza navođenja sadržaja soli ili natrija u deklaraciji uz namirnice,
ali istovremeno je pitanje kako uvjeriti ljude da konzumiraju hranu koja sadrži
manje soli poput svježeg voća i povrća, da što manje dosoljavaju gotovu hranu i
prilikom pripreme sol koriste u umjerenim količinama?
Različitim javnozdravstvenim akcijama polako
se može dostizati cilj i ljude učiti da preporučeni dnevni unos soli ovisi o
životnoj dobi. Ni neslano, ni preslano, što više svježeg voća i povrća i
organizam će vam biti zahvalan!
Kako se priviknuti na manje slano?
Konzumiranje jako slane hrane receptore
slanosti u ustima čini manje osjetljivima pa se normalno slana ili neslana
hrana može činiti neukusnom i bljutavom. Smanjujemo li slanost hrane već za
dva, tri tjedna, receptori će postati osjetljiviji pa će vam hrana s malom
količinom soli biti posve ukusna. Dnevno unosimo tri do pet puta više soli nego
što nam je potrebno.
- Ne dosoljavajte hranu prilikom kuhanja i
jela. - Naučite čitati deklaracije i kupujte
hranu s manje soli. - Okus jela mnogo je bogatiji i zdraviji
dodaju li mu se razni začini, od luka, papra, začinskih trava do octa i soka od
limuna. - Izbjegavajte u prehrani kečap, sojin
umak, senf, majonezu – svi imaju velik postotak kuhinjske soli. - Jedite što više svježeg ili sušenog voća
i povrća, mladog kravljeg sira, ribe, domaće juhe, mozzarela sira, jogurta,
žitarica bez dodatka soli. - Djeci je dovoljno posve malo soli i
nemojte ih hraniti različitim grickalicama, slanim prženim krumpirićima i
gotovim proizvodima.
Ordinacija.hr
