Dugoročne komplikacije nakon zatvaranja fistule koronarne arterije su osobito prisutne kod osoba čije abnormalne veze sa srcem rezultiraju dreniranjem u koronarni sinus. Potvrdili su to rezultati istraživanja objavljeni u časopisu američkog udruženja posvećenom srcu.
Fistula koronarne arterije je abnormalna veza između koronarne arterije i klijetke srca ili krvnih žila. Koronarni sinus je latinski naziv za strukturu koja prima najveći dio venske krvi iz samog srca i prazni se u desnu pretklijetku.
Istraživanjem je otkriveno da je postupak zatvaranja fistule koronarne arterije povezan s povećanim dugoročnim rizikom od angine, koronarne tromboze, zatajenja srca i srčanog udara.
Kako bi utvrdili koji su pacijenti podložni najvišem riziku za spomenute komplikacije nakon zatvaranja fistule, istraživači su pregledali medicinsku dokumentaciju 76 pacijenata s dijagnosticiranom prirođenom fistulom koronarne arterije. Šezdeset i četiri pacijenta su prošla kroz postupak transkateterskog zatvaranja ili kirurškiog popravka fistule.
Istraživači su utvrdili da je 15 posto pacijenata imalo velikih komplikacija nakon zatvaranja, uključujući srčani udari, anginu s koronarnom trombozom, ili simptomatsku kardiomiopatiju (srca). Jedino angiografsko otkriće povezano s glavnim komplikacija je odvodnja fistule koronarne arterije u koronarni sinus.
Ostali prediktori povezani s nepovoljnim ishodima uključuju osobe starije dobi, pušenje, dijabetes, hipertenziju i hiperlipidemiju (ili visoki kolesterol).
Znanstvenici upozoravaju kako bi liječnici trebali razmisliti o smanjenju faktora rizika za aterosklerozu i dugoročnoj uporabi lijekova za razrjeđivanje krvi nakon zatvaranja fistule koronarne arterije, osobito kod pacijenata s fistulom koja se drenira u koronarni sinus.
K. Ramić