Manje invazivni implantati srčanih zaliska u zalisku mogli bi pomoći popraviti zaliske transplantirane iz životinjskih srca kod osoba koje nisu dovoljno zdrave za drugu operaciju srca.
Druga operacija kojom se nadomješćuje manjkav
zalistak je riskantnija od prve operacije. Inače zdrava 80-godišnja osoba je
suočena s izgledom umiranja od pet posto kada po drugi put zamjenjuje aortne srčane
zaliske, te izgledom smrti od deset posto ukoliko je u pitanju sekundarna
zamjena mitralnog zaliska. Ako pacijenta muče druge zdravstvene tegobe,
ovaj se rizik dodatno povisuje, tvrde stručnjaci.
Međutim, operacija zaliska unutar zaliska je
manje invazivna, te sa sobom povlači manje rizika: “Rezultati bi mogli
imati važne implikacije kod zamjene zaliska u pacijenata koji ne mogu proći
konvencionalnu operaciju”, tvrde istraživači bolnice St. Paul`s u
Vancouveru.
Operacija zamjene srčanog zaliska uključuje
zamjenu manjkavog zaliska onim od svinje ili krave. Mehanički zalisci traju
dulje od zaliska od tkiva, ali oni također povisuju rizik drugih komplikacija.
U srcu postoje četiri srčana zalistka koji se nalaze između srčanih šupljina i
velikih krvnih žila. Propusni su samo u jednom smjeru, poput ventila. Građeni su
od elastičnih listića ili kuspisa. Samo jedan od njih (mitralni – između lijeve
pretklijetke i lijeve klijetke) je dvolističan, a ostala tri su trolistična.
Aortni zalistak može prirođeno biti dvolističan. To je najčešća prirođena
anomalija u građi aortnog zalistka koja može biti uzrokom stenoze.
Kao
posljedica promjena (prirođenih ili stečenih) na srčanim zaliscima, nastaje
smanjenje ili u najtežim slučajevima gubitak njihove funkcije. Dolazi do
sužavanja otvora kroz koje se ispumpava krv – stenoza ili zalisci postaju kruti
i neelastični tako da više ne zatvaraju samo ušće, već ono postaje propusno i u
suprotnom smjeru – insuficijencija. Jedna od sve češćih stečenih srčanih grešaka
u starijoj životnoj dobi je upravo aortna stenoza, tvrdi Greta Cindrić Bogdan, dr.med.spec. internist – kardiolog, čije kolumne o srcu možete čitati u našoj rubrici Zdravlje.
U novom postupku, kirurzi umetnu novi zalistak
na kateter s vrhom u obliku balona koji provedu putem malog reza između rebara
ili u krvnoj žili u nozi. Novi se zalistak poveže sa srcem tako da se stavi unutar
starog zaliska. Taka se balon napuše, oba zaliska se prošire i novi
“preuzme zadaću”.
Za potrebe istraživanja, 24 bolesnika s
manjkavim zaliscima su preživjela inicijalnu operaciju umetanja novog zaliska.
Deset je imalo manjkave aortne zaliske, sedam je imalo loše mitralne, šest
manjkave polumjesečne zaliske, dok je jedan imao manjkav trikispidalni
zalistak.
Nije svaki bolesnik kandidat za ovakvu vrstu
operacija – prvi zalistak mora biti dovoljno velik za umetanje drugog zaliska.
K. Horvat
