Šećerna bolest koja se ne drži pod kontrolom može uzrokovati mnoge probleme u cijelom tijelu, što uključuje i tegobe s očima, pa čak i gubitak vida.
Dijabetes
je kronična bolest do koje dolazi kada gušterača ne proizvodi
dovoljno inzulina ili kada tijelo ne može učinkovito
upotrijebiti proizvedeni inzulin (hormon koji proizvodi gušterača, a koji
omogućuje stanicama preuzimanje glukoze iz krvi te njenu preradu u energiju).
Neuspjela
proizvodnja inzulina, njegova nedjelotvornost ili oboje uzrokuju povišenu
razinu glukoze u krvi (hiperglikemija), koja je povezana s dugoročnom štetom za
tijelo te otkazivanjem raznih organa i tkiva.
Kako dolazi do oštećenja oka dijabetesom?
Krvne žile u očima su
najmanje u cijelom tijelu i podložne su mnogim vaskularnim poteškoćama. Ako se
dijabetes ne kontrolira dulje vrijeme, a razina šećera u krvi se povisi, žilice
u očima se mogu oštetiti: oči naoteknu, što mijenja oblik i veličinu leće, te u
konačnici utječe na sposobnost vida.
Ovo se oštećenje neće
dogoditi ako par puta konzumirate namirnice koje su krcate šećerom, nego ako
mjesecima ne kontrolirate šećernu bolest. Jednom kada razinu šećera dovedete u
red i održavate ju takvom, oštećenom oku će trebati najmanje tri mjeseca kako
bi obrnlo nastalu štetu. Tri mjeseca nije nasumce odabrano razdoblje, već točno
izračunati ciklus života crvenih krvnih zrnaca. Naime, kada se povisi razina
šećera, u krvotoku se također nalazi povećana količina glukoze koje se veže za
crvena krvna zrnca i ne odvaja se od njih sve do kraja njihovog života.
Tako povezana glukoza
sprječava posao eritrocita koji prenose kisik u stanice. Jednom kada se stvore
novi eritrociti, oči i drugi organi mogu započeti proces zacjeljivanja
oštećenja i normalno funkcionirati.
Mrena, glaukom i retinopatija
Najčešće tegobe očiju
koje uzrokuje dijabetes su mrena, glaukom i retinopatija. “Katarakta
ili mrena je zamućenje očne leće. Prisutna je u 50 posto osoba u dobi između
65. i 74. godine, te u 70 posto osoba starijih od 75 godina života. Mehanizam nastanka
katarakte nije još do kraja poznat, no zna se da dolazi do nakupljanja proteina
leće što smanjenje prozirnost leće”, u svojoj kolumni je napisala dr.sc.
Nadežda Bilić, dr.med.spec. oftalmolog.
Sedam
posto globalne populacije boluje od dijabetesa.
Svi mogu razviti mrenu, iako su
dijabetičari skloniji ovoj tegobi u ranijoj dobi, a bolest brže napreduje u
odnosu na osobe koje nemaju šećernu bolest.
Glaukom
je kronična, progresivna bolest vidnog živca koja,
neliječena, može dovesti do potpunoga gubitka vida. Jedan je od vodećih uzroka
sljepoće u svijetu, a najčešće pogađa starije osobe, koje često imaju još
nekoliko oboljenja.
Retinopatija uključuje promjene na
mrežnici koje su posljedice dijabetesa, tj. djelovanja povećane razine šećera u
krvi na krvne žile mrežnice. Najraniji stadij te bolesti naziva se
neproliferativna dijabetička retinopatija.
Kod ovog oblika retinopatije dolazi do oštećenja sitnih krvnih
žila mrežnice zbog čega nastaju proširenja njihove stjenke (mikroaneurizme) i
pojavljuju se krvarenja.
“Teži
stupanj bolesti naziva se proliferativna dijabetička retinopatija. Zbog
oštećenja krvnih žila mrežnice smanjena je opskrba mrežnice kisikom što se
naziva ishemija. Organizam se pokušava braniti od ishemije na način da stvara
nove krvne žile (neovaskularizacije). Nažalost, one su obično loše kvalitete te
tako dolazi do pojave novih, još opsežnijih krvarenja s bujanjem vezivnog tkiva
što na kraju rezultira sljepoćom”, tvrdi dr.sc. Bilić.
Prema
podacima Međunarodne federacije za dijabetes, čak je 285 milijuna ljudi razvilo
ovu bolest. Samo 15 godina ranije, brojevi su bili znatno niži – 150 milijuna. Dijabetes tipa 1 se ne može
spriječiti, no tip 2 se može kontrolirati i čak spriječiti u više od polovice
dijagnosticiranih ako se bave tjelesnom aktivnošću i posvete pravilnoj
prehrani.
K. Horvat
