Jedini način za sprečavanje nastanka alergijskih konjunktivitisa bio bi potpuno izbjegavanje dodira alergena nošenih zrakom s površinom oka.
Broj osoba koje boluju od očnih alergija posljednjih godina
nezaustavljivo raste, pa one danas pogađaju više od petine opće populacije u
razvijenim zemljama. Treće nacionalno istraživanje zdravlja i prehrane NHANES
III u SAD-u pokazalo je da je čak 40 posto odraslih osoba iskusilo simptome
očne alergije, poput svrbeža i suzenja.
Kako nastaje
alergija?
Kod alergija naš imunološki sustav postaje preosjetljiv, pa
neadekvatno reagira na inače bezopasne tvari. Imunološki sustav koji uredno
funkcionira štiti nas od bolesti tako što uništava štetne mikroorganizme koji
uđu u organizam.
Nažalost, kod alergija imunološki sustav napada bezopasne
tvari poput peludi, prašine, životinjske dlake, hrane ili lijekova izazivajući
upalu.
Upala je najčešće lokalizirana na područje gornjih dišnih puteva, očiju,
kože ili probavnog trakta, ali može zahvatiti i cijeli organizam kao što je to
slučaj kod vrlo opasnog anafilaktičnog šoka. Osnovni simptom svih lokaliziranih
alergijskih upala je svrbež.
Sezonski i
cjelogodišnji alergijski konjunktivitis
Sezonski alergijski
konjunktivitis najčešća je očna
alergija. Obično se pojavljuje u sklopu tzv. peludne groznice koja se stručno
naziva sezonski rinokonjuktivitis. Rinokonjunktivitis inače na latinskom znači
upala sluznica nosa i oka.
Iako sezonski konjuktivitis nije posebno opasan po oči,
neugodni simptomi svrbeža, natečenosti i suzenja oka jako smanjuju kvalitetu
života pogođenih osoba. U usporedbi s bakterijskim i nekim virusnim
konjunktivitisima, intenzitet crvenila spojnica kod alergija je nešto manji. Sezonski
konjunktivitis najčešće je potaknut pojavom peludi nošene zrakom tijekom
proljeća i ljeta.
Cjelogodišnji
alergijski konjunktivitis ima nešto blaže simptome. Simptomi traju cijelu
godinu, uz pogoršanje koje često nastupa na jesen. Naime, izloženost grinjama i
alergenima gljiva veća je u vlažnim dijelovima godine.
Ostale očne alergije
konjuktivitis velikih papila
Konjunktivitis velikih papila karakteriziran je tzv. divovskim
papilama koje se tijekom očnog pregleda vide na spojnici unutrašnjeg dijela
vjeđa. Najčešće je uzrokovan dugotrajnim izlaganjem nositelja mekanih kontaktnih
leća bjelančevinama, konzervansima i drugim potencijalnim alergenima, iako može
nastati i kod pacijenata koji nose tvrde plinopropusne leće, očne proteze ili
imaju zaostale šavove na površini oka. Pacijenti najčešće osjećaju svrbež nakon
skidanja leća, više sekreta nakon buđenja te smanjenu toleranciju i nemogućnost
dužeg nošenja kontaktnih leća.
Vernalni keratokonjunktivitis je nešto teži oblik alergijske
upale očiju. Osim sluznice oka, često zahvaća i rožnicu pa može ugroziti vid.
Najčešće nastaje kod mlađih muških osoba koje žive u područjima s toplom i
suhom klimom gdje je velika izloženost sunčevom ultraljubičastom zračenju. Kod
većine postoji sklonost drugim alergijskim bolestima, poput kožnih ekcema u
dojenačkoj dobi ili astme kasnije u djetinjstvu. Najčešće spontano nestane
nakon puberteta.
Potencijalno loše posljedice po vid može izazvati i tzv. atopijski
keratokonjunktivitis koji nastaje kod osoba s neurodermitisom.
Karakteristične su ekcematozne promjene na koži vjeđa, poput crvenila,
perutanja i zadebljanja kože. Za razliku od vernalnog konjunktivitisa,
atopijski konjunktivitis može trajati godinama.
Ekcematozne promjene kože vjeđa kod kontaktnog blefarokonjunktivitisa
nastaju zbog neposrednog dodira s alergenom.
Za razliku od atopijskog keratokonjunktivitisa, kontaktni prolazi nakon
uklanjanja uzročnog alergena. Najčešći alergeni su kozmetički proizvodi ili
očne kapi koje sadrže antibiotike, atropin, anestetik ili antiglaukomske
preparate. Kožnim testovima moguće je isključiti različite raspršivače,
kolonjske vode, sapune i slična sredstva kao uzrok kontaktnog
blefarokonjunktivitisa. Osoba s kontaktnim blefarokonjunktivitisom često će se
sjetiti kako je nedavno promijenila određeno kozmetičko sredstvo ili počela
kapati nove očne kapi.
Alergijski edem vjeđa
Akutni alergijski edem vjeđa ili spojnica buran je i bezopasan oblik
očnih alergija. Glavni simptom je izrazita oteklina vjeđa koje se ne mogu
otvoriti ili kemoza spojnica koje izviruju van pri zatvorenom oku. Ipak, važno
ga je razlikovati od bolnih tvrdonatečenih vjeđa koje su često znak upale očnih
duplji, celulitisa, koja može biti opasna po život.
Alergijski edem vjeđa i spojnica prolazi “sam od sebe” u
roku nekoliko sati do jednog dana. Najčešće je uzrokovan alergenima koji se
prenose zrakom, poput peludi ili životinjske dlake, zatim ubodom insekta te
lokalno primijenjenim kapima ili kozmetičkim proizvodima. Ponekad je edem vjeđa
dio sustavne alergijske reakcije na hranu, poput školjaka ili škampa, razne lijekove itd. U
tom slučaju nužan je oprez zbog mogućnosti širenja reakcije na dišni ili krvožilni
sustav, pogotovo pri ponovljenom dodiru s alergenom.
Liječenje
Jedini način za sprečavanje nastanka alergijskih
konjunktivitisa bio bi potpuno izbjegavanje dodira alergena nošenih zrakom s površinom
oka. Kako to najčešće nije moguće postoje brojni postupci samopomoći, poput ispiranja
oka i hladnih obloga kojima se pokušava smanjiti upalna reakcija i količina
alergena u oku.
Ukoliko ovi postupci ne dovedu do poboljšanja, potrebno je
javiti se liječniku kako bi propisao odgovarajuće lijekove. Danas se najčešće
propisuju kapi s kombiniranim
djelovanjem. Na našem tržištu to je olopatadin (Opatanol) koji stabilizira
mastocite, imunološke stanice važne u nastanku alergijske reakcije, i smanjuje
djelovanje histamina, najvažnijeg medijatora upale.
Ukoliko se alergijska reakcija na očima ne uspije
kontrolirati kombinacijom stabilizatora mastocita i antihistaminika, najčešće
se propisuju kortikosteroidne kapi i
masti. Na našem tržištu dostupni su preparati s deksametazonom (Maxidex)
ili nešto blažim fluorometolonom (Efflumidex). Ovi lijekovi imaju vrlo snažan
učinak, ali i brojne nuspojave poput pojave glaukoma, mrene, pogoršanje postojećih
oštećenja površine rožnice i slično. Kod primjene ovih lijekova kontrola
oftalmologa je nužna.
Tablete s antihistaminicima
često se propisuju kad su očni simptomi prisutni zajedno s drugim simptomima
peludne groznice. Ipak, učinak ovih preparata na oči je ograničen zbog
djelovanja na samo jednu komponentu alergijske reakcije te nepovoljnog učinka
na kvalitetu suznog filma.
Kao dodatak navedenim lijekovima, često se propisuju i umjetne suze koje, osim što podmazuju
spojnicu i rožnicu oka, ispiru alergene s površine oka. Preporučuju se kapi bez
konzervansa u jednokratnim dozama ili kapi s konzervansom koji se razlaže na
svjetlu. U Hrvatskoj su trenutno dostupne Moisture Drops Unidose kapi bez
konzervansa, te Refresh Contacts kapi s konzervansom koji se razlaže nakon
ukapavanja u oko.
Kratkotrajno olakšanje smanjenjem crvenila oka mogu donijeti
kapi s učinkom na krvne žile spojnice, poput Visine i Proculin kapi.
Oftalmolozi ih rjeđe propisuju zbog mogućeg stvaranja tolerancije nakon dužeg
korištenja ili povratnog fenomena pojačanog crvenila nakon prestanka kapanja.
Autor teksta:
Adrian
Lukenda, spec. oftalmologije
Očna poliklinika Opto centar
