Većina ljudi barem je jednom doživjela napad panike, bilo u blažem bilo u težem obliku. Napad se često događa nakon nekog stresnog događaja, no može se javiti i bez ikakvog svjesnog povoda.
Kako tijelo reagira u slučaju napada panike, koliko su ovakvi napadi povezani s depresijom i tjeskobom te kako možemo pomoći sebi ili drugoj osobi koja proživljava napad panike objasnila nam je Ljubica Uvodić-Vranić,
profesorica psihologije, terapeutkinja i predsjednica Udruge www.petkomu5.hr .
Ljubica Uvodić-Vranić, prof.
psihologije i terapeut
Što je napad panike i kako se
manifestira?
Ljubica Uvodić-Vranić, prof.
psihologije i terapeut
manifestira?
Napad panike donekle sliči na alergijsku reakciju organizma.
Organizam, na primjer, dođe u doticaj s
antibiotikom, ambrozijom ili mlijekom i reagira na taj antibiotik, ambroziju
ili mlijeko tako snažno kao da se radi o teškom otrovu. U napadu panike
organizam iznenada reagira kao da je u velikoj opasnosti. Tijelo se priprema za
bijeg ili napad a nema razloga ni za bijeg ni za napad. Kisik se pumpa u mišiće
a oni ne vrše svoju uobičajenu funkciju nego se tresu.
Tijelo se ponaša kao da je u veoma stresnoj situaciji. Povod
za paniku, kao i povod za alergiju, je najčešće neškodljiv i inače ili bezopasan
ili čak koristan. Svi znamo da je mlijeko korisno. Da, za onoga tko nije
alergičan na mlijeko. Svi znamo da je ležanje noću u krevetu koristan odmor. Da,
za nekoga tko nema iznenadni napad panike. Napad panike najviše slični na
infarkt.
Lupanje srca, znojenje, navala topline, uspuhanost, gušenje,
bolovi u prsima, mučnina, vrtoglavica, nesvjestica, obamrlost, osjećaj
gubljenja razuma, strah od smrti. Nakon prvog napada panike osoba obično
napravi sve pretrage i kad vidi da su svi nalazi dobri može sebi reći: Moj
organizam reagira burno na bezazleni povod. Treba napomenitu kako nam se, za razliku od alergijske rakcije,kod slučaja napada panike ne može ništa dogoditi. Nama
se samo čini da se gušimo i da umiremo, ali za par min ili najduže sat vremena,
sve je gotovo.
U kojim se situacijama najčešće javljaju
napadi panike?
Napad panike se javlja bez ikakvog svjesnog povoda. Ponekad
je napad reakcija straha pod utjecajem događaja koji sliči na prošlu situaciju
u kojoj je došlo do napada panike. Navodi se da je napad panike kod žena
povezan s menstrualnim ciklusom, tjedan dana prije mjesečnice, tijekom trudnoće
i ubrzo nakon poroda.
Jesu li napadi panike
povezani s poremećajima ličnosti ili se mogu dogoditi
svima?
Desetak posto ljudi dožive jedan napad panike i nikad više.
Kod većine ljudi kod kojih napad panike nije rijedak, šest do osam
mjeseci prije prvog napada došlo je do nekog stresnog događaja: gubitak voljene
osobe, selidba, razvod, trudnoća, brak… Dakle veći pozitivni ili negativni
događaj koji je izazvao stres.
Osobe koje su anksiozne ili depresivne doživljavaju napad
panike težim i postaju još više zabrinuti za svoje zdravlje. Mnogi ljudi se
boje straha koji prati napad panike. Nekima je dovoljno pomisliti na napad panike
i strah koji taj napad prati, te poželjeti da se brzo udalje s mjesta na kojem
su prošli put doživjeli napad panike, pa ih taj pritisak da brzo pobjegnu
dodatno tjera u paniku.
Štete li napadi panike našem fizičkom
zdravlju?
Svaka negativna emocija smanjuje kvalitetu života i djeluje
na fizičko zdravlje. Pozitivne emocije čuvaju fizičko zdravlje, a negativne mu štete.
Šteta na sreću nije onolika kolika se to čini osobi koja doživljava napad
panike. Velika je razlika između onoga što onaj koji ima napad osjeća i
doživljava od onoga što se njemu stvarno događa. Panika je kriva percepcija
vlastitih tjelesnih reakcija. Srce lupa kao da će iskočiti, ali neće iskočiti.
Svi ljudi koji su imali napad panike su ga preživjeli.
Je li neka struka ili grupa ljudi sklonija napadima panike?
Napadi panike se najčešće javljaju kod muškaraca između 20 i
40 godine života, a kod žena između 30 i 50 godine života. Žene pate dva puta
češće zbog napada panike od muškaraca.
Mogu li se napadi panike javiti u snu (i
probuditi nas) i s čime su tada povezani?
Da, napadi panike se javljaju između jedan i tri sata po
noći i mogu biti povezani s nekim košmarnim snom.
U kojim slučajevima je potrebno
potražiti stručnu pomoć?
Ako su napadi panike česti i ako onemogućavaju osobu da
radi ili se bavi aktivnostima potrebno je
potražiti pomoć. Psihijatri mogu dati lijek koji će privremeno pomoći, a nakon
poboljšanja treba ići na psihoterapiju kako bi se smanjila ukupna količina
napetosti i osobne neusklađenosti te usvojila neka tehnika opuštanja. U mojoj
knjizi “Kako se dobro posvađati” prvo poglavlje je posvećeno vježbi
opuštanja koju sam nazvala
Mini-putovanje ili Sve u 16. Ako usvojimo neku vježbu opuštanja u svakodnevnoj
navici, onda će nam ona poslužiti kao pomoć u prevenciji napada.
Kako se primiriti i pomoći sam sebi kod
napada panike?
Svaka osoba koja ima napad panike treba u sebi ponavljati: “To
će proći to je samo panika. Moje srce je zdravo.” Da bi to mogla reći mora
ranije u mirnom razdoblju vizualizirati svoj napad panike i izaći s njim na
kraj mjereći simptome. Osoba koja gleda na svoj napad kao koterapeut koji
promatra promjene kod sebe, lakše se nosi s tim promjenama. Naravno, utoliko
lakše ukoliko je zdravstvenim pregledima provjerila da se ne radi o nikakvoj
bolesti srca. Ukratko: pretrage da se isključi tjelesni razlog, vježbe
opuštanja i svijest o tome da napad panike ima svoj vijek trajanja i da ga se
ne moramo bojati jer to nije, srećom smrtna bolest.
Kako pomoći drugoj osobi, ako primijetimo da proživljava napad panike?
Uvijek je dobro primiti osobu za ruku. Staviti joj ruku na
rame. Reći mirno i staloženo: “Niste sami.” Ako se osoba znoji i
crveni, možemo joj pomoći da se rashladi mahanjem, na primjer s novinama koje
imamo u ruci. Možemo početi s njom skupa disati mirno i duboko i još reći: “Sad
ćemo mi skupa disati mirno i duboko.”
Ako nas nečiji napad panike uznemiruje toliko da se ne može
kontrolirati i da se uzrujavamo i sami počinjemo paničariti, najbolje je da se
maknemo jer činimo više štete nego koristi. Možemo reći da ćemo otići i stvarno
otići po pomoć kod, na primjer mirnije i staloženije susjede ili prolaznika.
Dina Šorgić
