Tinejdžeri i mladi muškarci u 20-im godinama koji pate od tjeskobe više su nego dva puta skloniji srčanim oboljenjima u odnosu na opuštenije osobe.
Tjeskoba je puno više od osjećaja konstantnog stresa: tjeskobne
osobe muči iracionalna briga, te imaju tjelesne simptome poput umora,
glavobolje, drhtanja, znojenja, napadaja panike i mučnine.
Stručnjaci su u svoje istraživanje uključili gotovo 50.000 Šveđana
rođenih u 1940-ima koje su pratili 37 godina. Za razliku od prethodnih studija,
znanstvenici Instituta Karolinska nisu ustanovili poveznicu između depresije i
srčanih oboljenja, no zaključili su kako su tjeskobne osobe više nego dvostruko
sklonije srčanim bolestima i izložene 2,5 puta većem riziku srčanog udara u
odnosu na ispitanike koje nije mučila tjeskoba.
Njihovo istraživanje nije uključilo žene, jer se radilo samo o
muškarcima koji su služili vojsku, a također određeni faktori rizika, kao što
je kolesterol, nisu uzeti u obzir, što je moglo utjecati na rezultate.
“Tjeskoba povećava količinu adrenalina, a stres i tjeskoba
započinju štetni odgovor. Ovaj stres može utjecati na masne naslage plaka koje
pokrivaju koronarne arterije. ako plak pukne, može dovesti do ugrušaka i
srčanog udara. Međutim, za sada je ovo samo teorija”, objasnila je dr. Tracy
Stevens, glasnogovornica Američke udruge za srce, koja je komentirala rezultate
švedskog istraživanja.
U zasebnom su istraživanju stručnjaci nizozemskog Sveučilišta
Tilburg analizirali podatke iz 20 studija koje su uključile gotovo 250.000
zdravih osoba iz Norveške, Nizozemske, Rusije, Švedske, Japana i Velike
Britanije. Nakon 11 godina praćenja osoba, ustanovljeno je kako su tjeskobne
osobe izložene 26 posto većem riziku obolijevanja od srčanih bolesti i 48 posto
većem riziku umiranja zbog srčanog udara usporedno s ljudima koji ne pate od
tjeskobe.
K. Horvat
