Jedinstveni uvid u namirnice i navike koje ljudima omogućuju puhanje stotine svjećica na rođendanskoj torti pokazao je kako šalica kave svaki dan znači zdravlje, pa čak i za osobe s visokim tlakom.
Prema istraživanju provedenim među grčkim
stanovništvom otoka Ikaria, gdje trećina populacije živi do 90. godine, osobe
koje su pile jednu ili dvije šalice kave dnevno imale su poboljšanu elastičnost
arterija, za razliku od onih koje su konzumirali manje kave, ako uopće.
Ispitanici su bili stari između 65 i 100 godina, a
u ovoj je populaciji stopa raka manja za 20 posto u odnosu na prosjek zapadnih
zemalja. Uz to, gotovo da i nema slučajeva senilnosti.
Ikaria je poznata kao destinacija
medicinskog turizma od 6. stoljeća, kada su mahom dolazili Grci i Rimljani zbog
problema sa zglobovima i kožom. Danas, stručnjaci tvrde kako mediteranska
prehrana, uz dodatke lokalnog meda i biljnih čajeva, također igra veliku ulogu
u tako dugom životu ondašnjeg stanovništva.
Istraživači Sveučilišta u Ateni su pregledali 485 osoba s
visokim tlakom, te analizirali njihov unos kave i kako se odražava na krvne
žile. Baš kao i u Hrvatskoj, ovaj je napitak tradicionalno društveno piće u
Grčkoj.
Sastojci poput kofeina i antioksidansa mogu djelomično
poboljšati funkcije arterija tako što povećavaju njihovu sposobnost preuzimanja
dušikovog oksida. Ova je funkcija oslabljena kod bolesnika s hipertenzijom,
objasnila je dr. Christina Chrysohoou, voditeljica istraživanja.
Povećavajući pritisak na srce, visoki tlak rezultira krutim
arterijama i njihovom malom elastičnošću.
Ukupno 56 posto osoba koje su umjereno pile kavu (jedna ili
dvije šalice dnevno, tj. 25 do 50 mililitara) imale su najzdravije arterije,
koje su se ponašale kao da pripadaju mlađim ljudima. Njihove su arterije bile
elastičnije nego kod ispitanika koji su pili manje kave ili ju uopće nisu pili.
Međutim, previše kave će poništiti ovaj učinak.
Istraživači naglašavaju kako su ispitanici kavu
ispijali polako, uživajući u razgovoru s prijateljima.
“Družili su se s prijateljima u kafićima ili
s članovima obitelji kod kuće, opuštali se i razgovarali o svakodnevnim
događajima. Ovo se radi u dobrom duhu, što je psihološki važno”,
zaključila je voditeljica istraživanja.
K. Horvat