Ako zimi volite skijati, morate se prethodno dobro pripremiti za tjelesne napore, savjetuju kardiolozi. Izgledi srčanog udara izrazito su veliki na niskoj temperaturi i puno metara nadmorske visine.
Insbruški su kardiolozi proučili vezu između tirolskih Alpa
i česte pojave srčanog udara među turistima, kako bi ustanovili što je dovelo
do razvoja srčanih problema, ali i razvili plan preventive za rizičnu skupinu.
“Prethodno je ustanovljeno kako je nagli srčani zastoj
odgovoran za zapanjujućih 40 posto slučajeva smrti kod turista skijaša u austrijskim
Alpama, a vodeći je razlog infarkt miokarda. Posebno su nas zanimale
karakteristike pacijenata koji su primljeni na naš odjel hitne pomoći sa simptomima
srčanog udara, stoga smo mogli proučiti mehanizme koji su do njega doveli. Tako
smo počeli razvijati preventivne strategije”, objasnio je dr. Bernhard
Metzler, profesor kardiologije Medicinskog fakulteta u Innsbrucku, koji je
ujedno i jedan od autora istraživanja.
Istraživači su pregledali podatke preko 1500 pacijenata koji
su primljeni u bolnicu zbog srčanih problema, od kojih je 170 pretrpjelo srčani
udar za vrijeme zimovanja. Koncentrirali su se upravo na ovu skupinu osoba.
Ispunili su upitnik o osobnim podacima i povijesti bolesti,
jednako kao o okolnosti pod kojima su osjetili prve simptome infarkta. Prosječno
su ovi turisti ostajali osam dana na skijanju u Alpama, a većina akutnih
srčanih udara (56 posto) dogodila se prvi ili drugi dan sportskog odmora, tj.
na samom početku tjelesno zahtjevnijeg zimovanja. Od tih je ispitanika samo 19
posto imalo poznate srčane probleme.
Analiza je pokazala kako je više od pola pacijenata bilo
neaktivno prije početka skijanja i nisu se tjelesno pripremili za napore koji
ih čekaju na snijegu, unatoč preporukama Europskog udruženja kardiologa.
Bitna je bila i visina na kojoj su se nalazili, s obzirom da
su se srčani udari dogodili na prosječno 1350 metara. Kako ne bi
sve ostalo na nadmorskoj visini i nepripremljenosti, značajnih je 70 posto
pacijenata već imalo dva poznata faktora rizika za bolest koronarnih arterija,
uključujući pušenje, dijabetes ili povišenu razinu masnoća u krvi
(hiperkolesterolemija).
“Činjenica da se većina infarkta dogodila u samoj
početnoj fazi odmora daje naslutiti određenu povezanost između nedostatka
priprema za intenzivni režim tjelesnog napora i izloženosti visinama, te niskim
temperaturama. Poznato je iz prethodnih istraživanja kako svaki od ovih faktora
može započeti infarkt miokarda”, objasnio je dr. Gert Llug s Medicinskog
fakulteta u Innsbrucku, koji je ujedno i voditelj studije.
Liječnici savjetuju turistima neka se pažljivo
pripreme prije sličnih intenzivnih tjelesnih napora i postupno povećavaju napor
kako bi smanjili rizik srčanog udara.
K. Horvat
