Spirometrija je temeljni test za procjenu plućne funkcije koji na jednostavan i bezbolan način otkriva kako vaša pluća rade. Ako osjećate simptome poput kroničnog kašlja ili zaduhe, upravo bi vas ova pretraga mogla dovesti do točne dijagnoze i adekvatnog liječenja.
Spirometrija je neinvazivan test koji mjeri koliko zraka pluća mogu primiti te koliko ga brzo možete izdahnuti. Izvodi se pomoću uređaja spirometra u koji pacijent diše preko usnika. Pretraga je sigurna, brza i bezbolna, a liječniku daje objektivan uvid u stanje dišnih putova te pomaže u razlikovanju normalne funkcije od mogućih poremećaja.
Problemi s disanjem
Liječnik će vas uputiti na spirometriju ako se žalite na simptome koji upućuju na probleme s disanjem. Najčešći razlozi su kronični kašalj, pogotovo praćen iskašljavanjem, te dispneja, odnosno osjećaj nedostatka zraka u mirovanju ili pri naporu. Alarmantni znakovi su i sviranje u prsima, osjećaj stezanja te učestali bronhitisi. Test objektivizira tegobe i pretvara ih u mjerljive podatke ključne za dijagnozu.
Alarmantni znakovi su i sviranje u prsima, osjećaj stezanja te učestali bronhitisi.
Spirometrija je zlatni standard za dijagnostiku i praćenje niza plućnih bolesti. Nezaobilazna je kod kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), gdje potvrđuje suženje dišnih putova. Jednako je važna kod astme, gdje pomaže u postavljanju dijagnoze i procjeni učinka terapije, često usporedbom nalaza prije i poslije primjene lijeka koji širi dišne putove. Koristi se i za praćenje plućne fibroze.
Koristi se kao dio prijeoperativne obrade za procjenu rizika od respiratornih komplikacija. U medicini rada ključna je za praćenje zdravlja radnika izloženih štetnim tvarima.
Primjena spirometrije šira je od dijagnostike KOPB-a i astme. Koristi se kao dio prijeoperativne obrade za procjenu rizika od respiratornih komplikacija. U medicini rada ključna je za praćenje zdravlja radnika izloženih štetnim tvarima. Preporučuje se i kao dio sistematskih pregleda za pušače starije od 45 godina jer može otkriti rane promjene u plućnoj funkciji i prije pojave simptoma.
Kako izgleda test i što mjeri?
Sama pretraga je jednostavna. Tehničar će vam staviti štipaljku na nos kako biste disali samo na usta, kroz usnik spojen na spirometar. Postupak uključuje maksimalan udah, nakon čega slijedi što brži, snažniji i potpuniji izdisaj koji traje najmanje šest sekundi. Test se ponavlja najmanje tri puta radi točnosti. Zbog napora možete osjetiti kratkotrajnu vrtoglavicu ili nagon za kašljem, što je normalna pojava.
Postupak uključuje maksimalan udah, nakon čega slijedi što brži, snažniji i potpuniji izdisaj koji traje najmanje šest sekundi. Test se ponavlja najmanje tri puta radi točnosti
Liječnici tumače rezultate gledajući dva ključna parametra. Forsirani vitalni kapacitet (FVC) ukupna je količina zraka koju možete izdahnuti, a forsirani ekspiracijski volumen u prvoj sekundi (FEV1) mjeri koliko ste zraka izbacili u prvoj sekundi. Njihov omjer (FEV1/FVC) je ključan za razlikovanje poremećaja. Smanjen omjer upućuje na opstruktivne bolesti, a smanjen FVC uz normalan omjer može ukazivati na restriktivne.
Liječnik vas može uputiti da privremeno prestanete uzimati neke lijekove za disanje. Treba izbjegavati pušenje, teške obroke i naporne vježbe nekoliko sati prije testa.
Za točnost rezultata važna je priprema. Liječnik vas može uputiti da privremeno prestanete uzimati neke lijekove za disanje. Treba izbjegavati pušenje, teške obroke i naporne vježbe nekoliko sati prije testa. Iako je test siguran, postoje određene kontraindikacije zbog kojih se može odgoditi, poput nedavnog srčanog udara ili operacije oka i trbuha, jer izdisaj stvara povišeni tlak.
( Ordinacija.hr )
