Kortizol koji se nalazi u našoj kosi može pružiti informaciji o dugoročnoj izloženosti stresu.
Konstantno visoke razine kortizola,
hormona stresa, povezane su sa smanjenom elastičnosti arterija, što može
dovesti do srčanih bolesti. Njegova povišena razina kroz dulje razdoblje može
uzrokovati viši krvni tlak, šećer, masnoće, pa čak i stvaranje ugrušaka – sve
redom faktore rizika srčanog udara, tvrde stručnjaci.
Razina kortizola, hormona stresa, do sada se
mjerila iz mokraće, krvi ili sline, no ove su mjere pružale mali uvid u
trenutačni stres, tek što se dogodilo prije nekoliko sati. S druge strane, kortizol
koji se nalazi u našoj kosi može pružiti informaciji o dugoročnoj izloženosti
stresu. Sve stresne situacije kojima ste bili izloženi, problemi na poslu,
otkaz, držanje koraka s otplatom kredita, prekid veze ili svađe kod kuće,
akumuliraju se i ostavljaju trag u našem tijelu.
S obzirom da vlasi rastu oko jednog centimetra
mjesečno, komadić kose od tri centimetra sadrži informacije o stresu unatrag
tri mjeseca.
U istraživanju kanadskih stručnjaka, razina
kortizola u kosi bio je važniji faktor predviđanja rizika srčanog udara nego
drugi faktori koji su poznati, poput visokog krvnog tlaka, pušenja ili visoke
razine kolesterola.
“Smatramo kako je stres manji faktor u
odnosu na sve druge faktore rizika za srčane bolesti, no nismo mislili kako bi
mogao biti najjači od svih”, objasnio je dr. Stan VanUum, istraživač
Sveučilišta Western Ontario.
Oni su za potrebe ovog istraživanja usporedili
uzorke kose 112 muškaraca koji su primljeni u bolnicu zbog srčanog udara ili
muškaraca koji su u bolnici bili zbog bolova u prsima. Svakome je uzeto tri centimetra
vlasi, izmjereno od vlasišta, kako bi se iščitale razine kortizola unatrag tri
mjeseca.
Muškarci koji su hospitalizirani zbog srčanog
udara imali su višu razinu kortizola u uzorku vlasi usporedno s drugim
ispitanicima. Čak i kada su istraživači uzeli u obzir i druge faktore rizika za
srčane bolesti, rezultati su ostali isti. Dijabetes, hipertenzija i obiteljska
povijest srčanih bolesti bili su podjednako zastupljeni u obje skupine, a
ispitanici su približno jednako pušili. S druge strane, muškarci koji su imali
srčani udar imali su povišenu razinu lošeg kolesterola (LDL) i veći indeks
tjelesne mase, a istovremeno manju razinu dobrog kolesterola (HDL).
“Ne samo da je razina kortizola u kosi
različita među muškarcima svake skupine, nego je i najjači faktor predviđanja
koji upućuje tko će imati srčani udar. Još je istraživanja potrebno kako bi
mogli rutinski mjeriti kortizol iz kose, ali na tom smo putu”, tvrde
istraživači u časopisu Stress.
Ovo istraživanje nudi primjenjive zaključke, s
obzirom da se tihi ubojica modernog doba, stres, može savladati promjenama
ponašanja, boljom prehranom i tjelovježbom.
K. Horvat
