Uzimanjem proteinskog praha, Hrvati bi mogli produljiti svoju očekivanu životnu dob i doživjeti 82 godine, dok bi Hrvatice puhale nešto više svjećica na rođendanskoj torti – čak 89!
Ako
uzimate proteinski prah, koji je omiljen među body builderima, nakon 55.
godine, povećat ćete svoje izglede za dugovječnošću, tvrde znanstvenici.
Talijanski
znanstvenici su ponudili formulu dugovječnosti, a ona dolazi u obliku
proteinskog praha koji obično uzimaju fitness entuzijasti i sportaši. Proučivši
učinak ovog pripravka na laboratorijskim životinjama, ustanovili su kako
mješavima proteina gradi mišiće, poboljšava formu, ravnotežu i koordinaciju, a
jednako tako omogućuje duži i zdraviji život.
Ovaj napitak može
produljiti život za 12 posto, što prevedeno u ljudsko vrijeme znači i do deset
godina života, tvrde stručnjaci Sveučilišta Brescia. Prema njima, ako
proteinski prah uzimate svakodnevno, počevši od srednje dobi, imate vrlo velike
izglede puhanja povećeg broja svjećicana rođendanskoj torti ujedno ojačava
slabe i istrošene mišiće te na taj način smanjuje rizik padova i prijeloma,
koji su najčešći uzrok boli kod starijih osoba.
Istražiački tim, koji
je predvodio profesor Enzo Nisoli, davao je sredovječnim miševima vodu
obogaćenu aminokiselinama – gradivnom materijalu proteina, a korištene su leucin,
isoleucin i valin. “Ispitanici” koji su uzimali ovaj dodatak živjeli su 80 dana
dulje u odnosu na druge miševe koji nisu uzimali proteinsku mješavinu.
Za prosječnog Hrvata,
čija je očekivana životna dob 72,9 godina godine, to znači da bi uz ovaj
dodatak mogao doživjeti i 81,6 godina! Prema podacima Državnog zavoda za
statistiku, Hrvatice bi trebale doživjeti 79,6 godina bez proteinskog praha,
tj. 89 godina s njim.
Tri aminokiseline
koje su sadržane u proučavanom prahu inače se u velikim količinama nalaze u
piletini, no ako se uzimaju putem dodataka prehrane, ne moraju se probaviti i samim
time se brže apsorbiraju u krvotok. Voditelj talijanskog istržaivanja trdi kako
one povećavaju količinu mitohondrija, koji hranu pretvaraju u energiju i štite
tijelo od slobodnih radikala – molekula kisika koje napadaju stanice našeg
tijela.
Istraživanje je objavljeno u stručnom časopisu Cell Metabolism.
K. Horvat
